Prigovorom hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede želi zaštititi domaće proizvođače i izvoznike, u prvom redu Gavrilović, Agrokor i Podravku, za koje se procjenjuje da na godišnjoj razini proizvode kranjske kobasice u vrijednosti od 80 milijuna kuna, priopćila je Hrvatska gospodarska komora (HGK). U Ministarstvu i HGK-u smatraju da su imaju dobre argumente na kojima temelje zahtjeve da se prizna pravo na proizvodnju kranjske kobasice i u Lijepoj Našoj bez dozvola iz Slovenije i po našoj recepturi.

Ministar Tihomir Jakovina je izjavio za HRT da su pokušali doći do kompromisnog rješenja sa Slovenijom da se u Hrvatskoj prodaje kao 'hrvatska kranjska kobasica', ali u Ljubljani nisu imali sluha za takav pokušaj pronalaženja rješenja. S druge strane, za Sloveniju je neprihvatljiva bilo kakva upotreba imena kranjska kobasica. 'Kad Slovenija na razini Europske unije zaštititi kranjsku kobasicu, hrvatski proizvođači, po ulasku u EU, svoje kobasice neće smjeti više nazivati kranjska kobasica jer je to direktan prijevod slovenskog naziva kranjska klobasa', kaže koordinatorica Ana Ahčin. Podsjetimo, sličan spor oko kranjske kobasice imale su Slovenija i Austrija koje su postigle dogovor koji će omogućiti da Slovenija na razini Europske unije registrira kranjsku kobasicu kao proizvod sa zaštićenim geografskim podrijetlom, a Austrija će u nekim oblicima ipak moći koristiti pridjev kranjska.

slovenskoj Udruzi proizvođača kranjske kobasice smatraju da je dogovor uvijek moguć, pa tako i s Hrvatskom. 'Tim više što smo se sporazumjeli sa svojim sjevernim susjedima i ne vidimo nijedan razlog da to isto ne učinimo s južnima', kaže koordinatorica Ahčin. Prema dogovoru sa Slovencima Austrijanci više ne mogu svoje kobasice nazivati Krainer Wurst, ali upotrebljavaju nazive poput Krainer, ali svakom nazivu Krainer mora biti pridodan prefiks, npr. Bauerkrainer.

Austrijanci također ne smiju svoje kobasice nazivati austrijska kranjska kobasica, a isto stajalište imaju, kaže Ahčin, i o nazivu hrvatska kranjska kobasica. 'U Udruženju proizvođača kranjske kobasice na takvo preimenovanje koje traže hrvatski proizvođači ne možemo pristati', izravna je predstavnica slovenske Udruge kranjska kobasica.

Ako ne dođe do dogovora između Hrvatske i Slovenije po pitanju kobasice i ako Europska komisija odluči u korist Slovenije, hrvatski proizvođači više neće moći upotrebljavati ime kranjska kobasica, osim ako ne budu certificirali u skladu sa slovenskom Specifikacijom o Kranjskoj klobasi, što znači da je budu proizvodili po propisanom proizvodnom postupku i od propisane sirovine i označavali je u skladu s Pravilnikom o označavanju kranjske kobasice. Budući da se hrvatska kranjska kobasica u velikoj mjeri razlikuje od slovenske, to bi značilo izbaciti novi proizvod na tržište pod starim imenom ili zadržati stari proizvod, ali dati mu novo ime.