Uoči Dana državnosti, na poziv muftije akademika Aziza ef. Hasanovića u prostorijama Islamskog centra u Zagrebu organiziran je susret izaslanstava Udruženja generala BiH i Hrvatskoga generalskog zbora.

Skupini od 12 generala posebno smeta sudjelovanje na sastanku generala Džemala Merdana. Njemu su, ističu, trebali postaviti pitanja o njegovom sudjelovanju u agresiji JNA za Hrvatsku i odgovornosti za zločine na Hrvatima u BiH koju snosi kao zamjenik zapovjednika Trećeg korpuisa Armije BiH.

Generali u svom pismu podsjećaju da je prošlo 'otprilike godinu dana od zamolbe za pomilovanjem bivših djelatnika zloglasne UDBE, Perkovića i Mustaća, koju su uputili predsjedniku Milanoviću generali Ivan Čermak, Ante Gotovina, Pavao Miljavac, Ljubo Ćesić Rojs, admiral Davor Domazet Lošo, Marinko Krešić i Krešo Ćosić naknadno su povukli potpis'.

U velikom dijelu hrvatske javnosti, posebice u braniteljskim redovima, taj je zahtjev izazvao ljutnju i razočaranje, posebice u neke generale od kojih takvo što nisu očekivali, piše u pismu.

'Drugi generali, Ivan Tolj, Ivan Kapular, Andrija Hebrang, Žarko Tole, Ivica Primorac tome su se usprotivili i nazvali akciju svojih kolega kosovskom, specijalnom operacijom Pomilovanje. I kada su među generalima počele zarastati rane podijeljenosti, dogodila se opet nešto neshvatljivo i neočekivano. Opet generali, opet članovi HGZ-a. Ovaj put se ovaj događaj može nazvati specijalnom operacijom Glupost ili Podvala', navodi se u pismu.

Uoči Dana hrvatske državnosti, u ponedjeljak 29. svibnja 2023. u Zagrebu, u prostorijama Mešihata Islamske zajednice, na poziv muftije akademika Aziza ef. Hasanovića organiziran je susret izaslanstava Udruženja generala BiH i Hrvatskoga generalskog zbora. Razlog i tema takva druženja nisu poznati široj javnosti, ističu generali u pismu.

Na sastanku su bili predstavnici HGZ-a, general Marinko Krešić, predsjednik HGZ-a, Mladen Kruljac, potpredsjednik, Frane Tomičić, član Upravnog odbora i pukovnik Marko Lukić, odnosno 'vodstvo HGZ-a, nesvjesno u što su upali i što im se događa"' Generali potpisnici prozivaju delegaciju iz BiH što u njihovim redovima nije bilo ni jednoga Hrvata, ni Srbina, a BiH je država triju konstitutivnih naroda, pa se onda, ističu, mogu zvati samo bošnjačkom udrugom.

U izaslanstvu su bili generali Rizvo Pleh, predsjednik Udruženja, Nedžad Ajnadžić, zamjenik predsjednika, Enes Husejnović, predsjednik Skupštine, Džemal Merdan, član UO i Sulejman Vranj. Po mišljenju potpisnika pisma, trebalo im je postaviti pitanja 'tko je, od muslimanske strane počinio monstruozne zločine diljem područja u BiH koje su nastavali Hrvati. Tko je naredio i počinio zločine u Bugojnu, Stipića Livadi, Križančevu selu, Grabovici, Trusini, Bikosi, Uzdolu, Miletićima, Dusini i ostalim mnogim mjestima? Znaju li generali armije BiH za 331 logor u kojima su bili zatočeni i mučeni Hrvati?'

Potpisnici pisma posebno osporavaju prisustvo generala Džemala Merdana.

Njemu su se, pišu, trebala postaviti pitanja 'je li točno da je kao oficir JNA sudjelovao u agresiji na Hrvatsku? Je li točno da je kao zamjenik zapovjednika trećega korpusa osam mjeseci držao u okruženju Lašvansku dolinu? Je li točno da je 22. prosinca 1993. izdao naredbu 'Krvavi Badnja'"? Je li točno da je u toj naredbi, između ostalog, naređeno da treba 'uništiti svu živu silu, uključivo žene, djecu i starce na prostoru Novog Travnika, Nove Bile, Viteza, Busovače… U tu svrhu koristiti sva raspoloživa sredstva, uključujući kemijska sredstva i sve dobrovoljce iz islamskih zemalja (mudžahedine) u slavu uzvišenog Alaha.'

'Navedimo samo Križančevo selo, u kojem je na okrutan način ubijeno 64 Hrvata'. U pismu se podsjeća da je Merdan bio svjedok u Haagu protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza.

'Nije li krajnje vrijeme da SOA i DORH nakon tolikih indicija i sumnji postupe po službenoj dužnosti? I što se čekalo trideset godina?', pišu generali.