Katolički tjednik 'Glas Koncila' u novom broju piše kako svaka legalna garnitura na vlasti, i u Hrvatskoj, po svojim postupanjima i po svojim odlukama može biti ili narodna vlast ili odnarođena vlast, a to što je legalna ne čini je niti narodnom niti odnarođenom
U komentaru 'Koja je vlast – narodna?' glavni urednik Ivan Miklenić osvrće se na novinarsku interpretaciju izjave sisačkog biskupa Vlade Košića , u svezi odluke Predsjedništva Hrvatskog sabora da više ne bude pokrovitelj komemoracije na Blajburškom polju, koji su pojam 'odnarođena vlast' uporabljen u pogodbenoj rečenici pretvorili u pojam 'nenarodna vlast'.
'Pojmom 'odnarođena vlast', koji je biskup upotrijebio, ni u kom smislu nije dovedena u pitanje legalnost ove vlasti. Stoga doista čudi da i predsjednik države i ministrica vanjskih poslova nude odgovor na ono što nitko nije doveo u pitanje.
Nisu, naime, sadržajno istovjetni pojmovi 'narodna vlast' i 'legalna vlast', pa bi se na govor o 'odnarođenoj vlasti' očekivao odgovor koji bi razjasnio radi li ova vlast u interesu hrvatskoga naroda ili ne radi ako Bleiburg i sve ono što taj pojam označuje 'stavlja pod tepih' ili ako se 'distancira' od stradanja dijela hrvatskoga naroda', piše Miklenić u komentaru i dodaje da je više nego jasno da legalna vlast 'može raditi protiv svoga naroda i takve su pojave u povijesti više puta zabilježene'.
Po njegovim riječima da bi se neka vlast stvarno mogla smatrati narodnom, a ne odnarođenom ili nenarodnom, bitni je kriterij služi li objektivnomu općem dobru i boljitku državljana određene zemlje koji tvore političku naciju u kojoj je utopljen i etnički narod.
'Državne vlasti u Hrvatskoj nisu odnarođene ni nenarodne ako svim svojim odlukama služe objektivnome općem dobru i boljitku građana Hrvatske, tj. hrvatske nacije u kojoj je 'utopljen' i hrvatski narod', navodi u komentaru.
Zaključno ističe kako većina u svakoj državi priželjkuje stvarno narodnu vlast, dakle vlast koja definira i ostvaruje legalne i legitimne nacionalne ciljeve i interese, koja donosi takve zakone i pravne okvire da svi građani budu ne samo formalno jednaki pred zakonom nego da i svi budu poštovani u svome uvjerenju i svojoj patnji zbog nepravednog gubitka najbližih te da svi budu u prilici da prema svojim sposobnostima i prema svome trudu i radu napreduju u svim segmentima osobnog, obiteljskog i društvenog života.
