Dio lijevo-liberalne oporbe, uz upadljivu šutnju SDP-a, najavljuje da će u petak glasati protiv kandidata iz kvote vladajućih Ante Galića, no njihovi glasovi ionako neće biti presudni za postizanje dvotrećinske većine. Još manje će biti bitno onih nekoliko glasova slijeva koji su najavili da neće podržati ni Dražena Bošnjakovića, bivšeg ministra pravosuđa.

S druge strane, SDP se našao u nezgodnoj poziciji jer je za petak najavljeno glasanje o povjerenju Plenkovićevoj vladi, a odmah nakon toga glasanje o izboru sudaca Ustavnog suda - o čemu su evidentno postigli dogovor (ili kompromis) s Plenkovićevom većinom. Najavili su da će zatražiti odgodu glasanja o vlastitom prijedlogu, a HDZ to zasad odbija i situacija ima potencijala izroditi se u novi mali dramolet.

Desna oporba istovremeno odbija i sudjelovati u priči oko Ustavnog suda - niti je, čini se, na to uopće pozvana - pa sada grlato protestira zbog 'trulog kompromisa HDZ-a i SDP-a' i 'licemjerstva ljevice'.

Novi suci Ustavnog suda ipak će izvjesno biti izglasani ovog petka, samo dan uoči isteka produljenog mandata njihovih prethodnika, pa će time biti izbjegnuta paraliza ove institucije i moguća ustavna kriza koja je imala potencijal ugroziti i održavanje predsjedničkih izbora. Od desetero objavljenih kandidata četvero su dosadašnji suci poznati stručnoj, a donekle i široj javnosti.

Poznata četvorka

Iz kvote vladajućih tu je Rajko Mlinarić, koji je u Ustavni sud prethodno došao u kvoti SDP-a i HNS-a, ali je u međuvremenu doživio konzervativno prosvjetljenje, pa su njegove odluke proteklih godina uglavnom bile melem za Plenkovićeve uši. Posebno se to odnosi na one vezane uz ustavnost mjera stožera iz doba pandemije koronavirusa, za koje je upravo Mlinarić bio izvjestitelj.

Društvo će mu u idućih osam godina nastaviti praviti 'ultrakonzervativni' Miroslav Šumanović, a on je između ostalog glasao protiv odluke Ustavnog suda da se odbije zabrana pobačaja.

S druge je strane oporba novi mandat odlučila dodijeliti Andreju Abramoviću - navodno vrlo bliskom predsjedniku Zoranu Milanoviću, a koji se, paradoksalno, javno zalagao za ukidanje Ustavnog suda - te Lovorki Kušan. Ovih dvoje sudaca u proteklim godinama redovito su bili u neskladu s ostatkom suda te su glasali suprotno i objavljivali izdvojena mišljenja o gotovo svim bitnim odlukama.

Oni su, kao i dvoje HDZ-ovih 'konzervativaca', očito prošli u sklopu velikog plavo-crvenog kompromisa, odnosno zato što su među šest novopečenih ustavnih sudaca obje strane barem djelomično dobile ono što su željele i što im je bilo važno.

'Di si, druže' Galiću

Kod HDZ-a se to očito prije svega odnosi na Dražena Bošnjakovića, donedavnog ministra pravosuđa koji je izostavljen prilikom sastavljanja lista za nedavne parlamentarne izbore jer se, kako je sam objasnio, 'umorio od brojnih odgovornih javnih dužnosti i odlazi u mirovinu'. Već tada kuloari su izričito tvrdili da se Bošnjaković priprema za Ustavni sud, što se pokazalo točnim samo tri mjeseca kasnije, kada je poslao svoju kandidaturu.

U ovoj rundi izbora sudaca bivši ministar pravosuđa ujedno je jedini bivši aktivni političar, što se svakako smatra napretkom, a čak i on prošao je barem nekoliko mjeseci 'hlađenja' i ne navlači togu direktno po odlasku iz Sabora ili Vlade. Indiskrecije govore da mu je HDZ namijenio mjesto predsjednika Ustavnog suda kada dođe vrijeme za odlazak Miroslava Šeparovića.

Drugi kandidat koji je HDZ-u bio izuzetno važan, a tvrdi se da je sam Plenković inzistirao na njemu, ujedno je najkontroverzniji. Riječ je o bivšem predsjedniku Visokog upravnog suda Anti Galiću.

'Di si druže' i 'Pazi na mene', pisala je mu je Josipa Rimac upravo u doba u kojem je na Galićev sud stigao predmet vezan uz njezin sukob interesa. Visoki upravni sud na koncu ga je povoljno riješio, a usput je - na Plenkovićevo zadovoljstvo - promijenio smjernice i de facto kastrirao Povjerenstvo za sukob interesa te ono zbog 'kršenja načela zakona' nije moglo kazniti više nikoga. Pa ni premijera.

Galić se u svojoj opširnoj biografiji dakako ne hvali tim detaljima i koncentriran je na svoje pravosudno iskustvo uglavnom vezano uz upravno pravo, a spominje i to da je koncem devedesetih radio u Ministarstvu pravosuđa. Uzevši u obzir reakcije iz stranke Možemo, čini se da je ovo kandidat kojega je SDP morao 'progutati' kako bi se postigao kompromis.

U kvoti vladajućih još je Frane Staničić, profesor na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu - dakle, zanimljivo, specijaliziran za istu granu prava kao i Galić.

Njegova biografija doima se nekontroverznom, ali donekle konzervativnom. Izdvaja se njegova knjiga 'Katolička crkva, vjerske zajednice i hrvatski pravni sustav', za koju je dobio nagradu.

Lijeva ženska kvota

S druge strane, lijevo-liberalna oporba je za troje novih sudaca Ustavnog suda kandidirala tri žene, pa je barem ovim potezom popravila rodne odnose - u idućih osam godina imat ćemo jednu sutkinju više nego dosad.

Iz ove kvote, čini se, ispala su u javnosti zvučnija i prepoznatljivija imena poput odvjetnice Vesne Alaburić, profesora građanskog prava Alana Uzelca i stručnjaka za upravno pravo Vedrana Đulabića.

No tu je predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Biljana Kostadinov, koja je u anketi Centra Miko Tripalo i Gonga među članovima akademske zajednice i organizacijama civilnog društva nedavno ušla u društvo petero kandidata s najvećom podrškom. Zanimljivo, među prvih desetero ušao je i 'HDZ-ov' Frane Staničić.

Kostadinov se, znakovito, našla među rijetkim pravnim stručnjacima - s Đorđem Gardaševićem - koji su stali na stranu predsjednika Milanovića kada je za predsjednicu Vrhovnog suda pokušao predložiti Zlatu Đurđević mimo zakona, 'primjenjujući izravno Ustav', te je tada i javno kritizirala Ustavni sud.

Nisu zabilježeni njezini otvoreniji istupi ovog proljeća, kad se Milanović s pozicije predsjednika države namjeravao kandidirati na parlamentarnim izborima, što su ustavni stručnjaci uglavnom osudili - no Kostadinov je kritizirala naknadnu zabranu Ustavnog suda Milanoviću da pokuša sastaviti Vladu i označila to neustavnim.

Ona je i predsjednica Hrvatske udruge za ustavno pravo i inicijatorica otvorenog pisma jedanaestero profesora ustavnog prava iz svibnja 2023., u kojem su izrazili zabrinutost tijekom postupka izrade novog Zakona o izbornim jedinicama - što je Plenkovićeva vlada ignorirala.

Druga kandidatkinja oporbe jest profesorica Katedre za teoriju prava i države na Pravnom fakultetu u Rijeci Maša Marochini Zrinski, a ona u široj javnosti nije izazvala velike kontroverze - ali, rekli bismo, ni veliku pažnju, dok se za treće ime to ne može reći.

Radi se o odvjetnici Sanji Bezbradici Jelavić, zvijezdi nevladinih krugova koja se afirmirala u borbi za ljudska prava - između ostalog u slučaju malene afganistanske izbjeglice Madine koja je poginula na hrvatskoj granici i zbog koje je Europski sud za ljudska prava donio presudu, prema kojoj je njezinoj obitelji Republika Hrvatska na koncu isplatila odštetu.

U tom slučaju Bezbradica Jelavić žalila se na pritisak policije koja joj je upala u ured.

Ona je, inače, i pravna savjetnica u Autonomnoj ženskoj kući i snažno je angažirana u zaštiti žrtava diskriminacije ili zlostavljanja, a prije dvije godine dobila je nagradu za Zagrepčanku godine. Kuloari tvrde da je njezinu kandidaturu za Ustavni sud snažno podržala stranka Možemo.