Udruga U ime obitelji u nedjelju je objavila da je skupila 500 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma kojim žele izmijeniti Ustav i u njemu definirati brak isključivo kao zajednicu muškarca i žene. Za raspisivanje referenduma, prema tumačenju SDP-ovog predsjednika Odbora za Ustav Peđe Grbina, potrebno im je najmanje 450 tisuća potpisa. Ako se utvrdi da su potpisi valjani, udruga bi mogla uskoro građane izvesti na birališta.

U slučaju da se referendum raspiše, i da više od 50 posto građana koji su pristupili referendumu zaokruži da je brak isključivo heteroseksualna zajednica, ta bi odluka automatski postala obavezna ustavna kategorija bez obzira na to što vladajući ili opozicijski političar u Saboru mislio. No i ona bi imala svoj 'rok trajanja'.

Docent Đorđe Gardašević i profesor Robert Podolnjak s Pravnog fakulteta u Zagrebu složili su se u tumačenju da je rezultat referenduma obvezujući za Sabor i da bi tada, na najmanje godinu dana, brak i kao ustavna kategorija postala isključivo zajednica muškarca i žene. 'Odluka donesena na referendumu obavezna je za sve i to je kraj priče. Ne postoji mogućnost da se drukčije odluči u Saboru, ako je već odlučeno na referendumu', rekao je Gardašević.

On podsjeća da u teoriji, kao i po Ustavu RH, postoje dva načina izmjene Ustava: dvotrećinskom većinom u Saboru ili referendumom. Međutim, Gardašević također ističe da se o svemu još može očitovati i Ustavni sud. Odnosno 'mora' se očitovati u roku od 30 dana ako to od njega zatraži upravo hrvatski Sabor.

Bivši ustavni sudac i bivši pučki pravobranitelj Jurica Malčić također kaže da je odluka na referendumu obvezujuća za sve, ma kakva ona bila, no upozorava da građani nemaju pravo na referendumu odlučivati o bilo kakvom pitanju. Osim broja valjanih potpisa, postoje još neka pravila koja se moraju zadovoljiti prije raspisivanja referenduma i tu bi se udruga U ime obitelji možda mogla 'spotaknuti'

Malčić kaže da prije raspisivanja referenduma Sabor ima pravo tražiti od Ustavnog suda mišljenje je li predloženo referendumsko pitanje ustavno. 'Naime, pitanja ljudskih prava ne smiju se prepuštati građanima na referendumu te bi se takvo pitanje zabranilo', rekao je Malčić, no nije uvjeren da je pitanje braka - pitanje ljudskih prava. Ustavni sud bi to morao protumačiti, no ako brak stavi u kategoriju ljudskog prava, referendum neće biti moguć.

U slučaju da referendum ipak prođe i da brak postane ekskluzivno pravo za ženu i muškarca, profesor Robert Podolnjak podsjeća na zakonsku odredbu prema kojoj se taj 'ekskluzivitet' može mijenjati nakon godine dana.

Kada bismo dobili ustavnu definiciju braka na referendumu, ona bi, utvrdili smo, bila obvezujuća za sve. Tako bi Sabor morao tu definiciju braka i formalno upisati u Ustav. Tu vladajuća opcija ima prostora za manevar. 'Kada bi Sabor čekao godinu dana, ustavni tekst ne bi formalno bio dopunjen i to bi bila ustavno paradoksalna situacija jer referendumsku izmjenu ne bismo mogli vidjeti u ustavnom tekstu', kazao je Podolnjak pretpostavljajući da bi se zastupnici 'mučili' s time gdje upisati definiciju braka u Ustav. On smatra da bi to moralo biti u članku 62. Ustava koji i govori o obitelji koja je 'pod osobitom zaštitom države'.

Dakle, kad bi Sabor godinu dana odugovlačio s formalnim upisom eventualne nove definicije braka, mogao bi se po isteku godine raspisati novi referendum ili bi Sabor mogao (isključivo dvotrećinskom većinom koju bi bilo jako teško postići) izglasati suprotno. Odnosno, godinu dana nakon isključive zajednice muškarca i žene, Hrvatska bi teoretski mogla dobiti novu definiciju braka prema kojoj bi to bila zajednica istospolnih partnera – objasnio je Podolnjak.