Gostovali su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin, Zlatko Hasanbegović ispred Domovinskog pokreta, povjesničar Ivo Goldstein te akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za društvena pitanja.

Ministrica Nina Obuljen Koržinek na početku emisije komentirala je činjenicu da je ove godine na obilježavanju proboja iz Jasenovca bilo više delegacija.

'Današnji dan u cijelosti treba posvetiti sjećanju na žrtve i iskazati osudu tih strašnih zločina koji su se dogodili. Današnji dan nije dan za podjele, to smo jasno komunicirali u Jasenovcu i tijekom dana u svim našim izjavama. Treba shvatiti kako se organizira komemoracija. Bilo je jasno da neće biti programa kakav je uobičajen, poslani su pozivi svima onima kojima su i inače pozivani. Usmjereni smo na to da u društvu smanjujemo tenzije i da nalazimo točke zajedništva. U tom smislu mi se smislu nikako mi se ne sviđa što je izgovoreno protiv gospodina Habulina i protiv drugih, nije bilo niti vrijeme niti mjesto'.

Zvonko Kusić ističe da se pridaje prevelika pozornost "toj kao nekoj podjeli". 'To je bilo i prije u raznim državnim, važnim događanjima, kada su bili i predsjednik Vlade i predsjednik RH iz stranke. Različite delegacije ne pokazuju različiti stav prema događaju. Jasenovac je jedan simbol i svi ovi koji su došli, oni imaju stav prema Jasenovcu i prema pijetetu koji treba iskazati. Mislim da se previše bavimo time da nisu svi bili u istoj koloni, važno je poruka koja je poslana. Ovo nas samo zamara te se iz vida gubi žrtva kojoj smo se došli pokloniti'.

Furio Radin složio se s akademikom Kusićem da su svi imali isti stav prema žalosti koja se treba pokazati te pijetetu prema žrtvama. 'Problem je što se delegacije međusobno ne slažu, ali ne bih tome pridavao preveliku pažnju. U svakom slučaju da takva tragedija bi zahtjevala da smo zajedno. Inače se sve politizira. Moja idealna situacija je da idu svi zajedno i da poslije nema nikakvih izjava. Niti o tome zašto se išlo tamo, a pogotovo političkih izjava'.

Zlatko Hasanbegović ističe da bi to trebala biti građansko-vjerska komemoracija bez političkih govora te bogoslužjem "različitih koncepcija", a zbog čega je on bio napadan kada je bio ministar kulture.

'Ovo danas imali smo prošli put, imat ćemo sljedeći put, sve dok ne dobijemo odgovornu državnu elitu. Treba naći komemorativni obrazac za obilježavanje različitih traumatičnih događanja. Ovo što danas imamo je obezvrijeđivanje žrtve i potomaka žrtava. Domovinski pokret u tom igrokazu nije sudjelovao'.

Ivo Goldstein odgovorio je na pitanje voditelja kada će Jasenovac prestati biti tema političkih prepucavanja. 'Jasenovac nažalost proteklih 76 godina je politička arena. Karte su se malo drugačije promiješale u drugoj polovini 80-tih te onda nakon 1990. Jedna dolična, znanstvena prezentacija osnovnih činjenica jest da je to bio radni logor, ali prvenstveno naglašavam da se radilo o logoru smrti u kojem je život izgubilo između 80 i 100 tisuća ljudi, pri ćemu je Srba bilo najviše, pa Židova i Roma podjednako te potom oko pet tisuća Hrvata. Jasenovačka lokacija je najveće grobište Hrvata u Drugom svjetskom ratu, veća od Teznog i nekih drugih tamo oko Bleiburga, odnosno na Križnom putu. Činjenica jest da je taj Jasenovac postao simbol stradavanja u Drugom svjetskom ratu. Nažalost, u zadnjih 30 godina osnovne činjenice su pod pritiskom strana umanjivanja ili negiranja genocida ili uvećavanja tih brojki, do 700 tisuća ili milijun. Ta osnovna poruka je bila i motor za agresiju na Hrvatsku 1991. godine. Što je politika više upetljana u povijesna objašnjenja utoliko gore po obje, taj brak je katastrofa. To je ono što bi trebalo prestati'.

'Mislim da postoji konsenzus najvećeg broja političkih dionika da povijest treba prepustiti povjesničarima, mi kao Vlade trebamo raditi na obrazovanju i njegovanju kulture sjećanja. Pokrenuli smo posjete škola Jasenovcu, nažalost zaustavila nas je pandemija, ali vjerujem da će se to opet pokrenuti. Nažalost postoje brojni dionici u političkom životu koji svoju političku agendu grade na podjelama iz prošlosti i stalno vraćaju u javnost neke teme i proizvode situacije konflikta. Jasenovac je korišten u vrijeme početka Domovinskog rata da bi se stigmatizirala Hrvatska, da bi se opravdali zločini koji su se radili protiv hrvatskog naroda', ističe ministrica Obuljen Koržinek.

Bleiburg i Jasenovac nisu isto i nikada nisu bili, smatra Ivo Goldstein.

'Bleiburg i Križni put su ratni zločin i zločin protiv čovječnosti, u onoj mjeri u kojoj su nevini dečki 27. i 28. godište ubijani bez suda. U onoj mjeri u kojo je na Bleiburgu stradao niz ustaških zločinaca, bilo da su ubijeni u bitkama na kraju rata, bilo da su likvidirani odmah po zarobljavanju ili dovedeni u Zagreb i osuđeni na smrt, to nije ratni zločin. I radi tih ljudi ja neću pustiti suzu, niti ću zbog njih otići na Bleiburg. Ovoj Vladi prigovaram da treba komemorirati Bleiburške žrtve, ali Bleiburg i Križni put s jedne i Jasenovac s druge strane nisu isti'.

Zlatko Hasanbegović je replicirao: 'Svaki događaj je različit. Bit je da se hrvatska politička elita s jednakim pijetetom odnosi prema svakoj žrtvi. Oni koji relativiziraju jugoslavenske, komunističke, masovne ratne i poratne zločine nemaju moralno pravo postavljati se kao historijografski, politički ili bilo kakav arbitar o svim traumama krvavog i teškog hrvatskog 20. stoljeća', ističe među ostalim.

Zvonko Kusić odgovorio je na pitanje treba li zabraniti poklič "za dom spremni". 'To je pitanje sve ili ništa, ili crno-bijelo. Trebamo ukupni kontekst. Vlada je osnovala ovo Vijeće, a što se nije usudio nitko drugi. Prije nego što je Vijeće počelo raditi imali smo napade s lijeve i desne strane, gdje su unaprijed osudili rad Vijeća. Sva obilježja NDH su osuđena, ali je izuzetak "za dom spremni" kod HOS-a jer je izostala službena reakcija države, bio je propust tadašnjih vlasti. U Ustavu imamo da je osuđena NDH, ali imamo i Domovinski rat. Branitelji su također ustavna vrednota'.