Niječu li se zločini u vrijeme komunizma i priznaju li se svi fašistički zločini? Odgovor na to pitanje, u svjetlu posljednje izjave komisije Iustitia et Pax, potražite u četvrtak 10.45 u emisiji 'Radio ring', gdje će se koplja ukrstiti povjesničari Ivo Goldstein i Vladimir Gajger
Zločini okupatora i njegovih domaćih saveznika ne smiju se zaboraviti i upravo se zbog istih, etičkih i pravnih razloga ne smije sprečavati istraživanje komunističkih zločina, a ni dopustiti monopoliziranje antifašizma od strane njegova brata blizanca komunizma, stoji u izjavi Komisije HBK Iustitia et pax, upućenoj povodom 20. obljetnice pada Berlinskog zida. Komisija traži dodatno istraživanje, priznavanje i procesuiranje zločina fašizma, nacizma i komunizma, s posebnim naglaskom na ovo posljednje.Tko su pak Gajger i Goldstein, koji će na Stojedinici raspraviti smisao ove inicijative?
Vladimir Gajger rođen je u Đakovu 1962. godine. Povijest je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1996. s tezom 'Njemačka etnička zajednica u Đakovu i Đakovštini od početka 19. do sredine 20. stoljeća'. Na Hrvatskom institutu za povijest radi od 1993, a uz istraživanje povijesti i sudbine hrvatskih Nijemaca, proučava i komunističku represiju i zločine u Hrvatskoj potkraj Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću.
Komentirajući nedavno činjenicu da se Josipu Brozu Titu pripisuje odgovornost za 'blajburšku tragediju', Gajger je rekao da tu uistinu nije riječ, kako to kažu neki političari, o ekscesima. 'Ekscesi ne mogu biti masovni. Dakle, naredba je svakako stigla jer te stvari se ne bi radile bez naredbe. A naredbe za takve stvari - svjedoče nam i slučajevi od Sovjetskog Saveza na dalje, u svim komunističkim zemljama gdje su se likvidacije događale - nisu davane pismeno', rekao je Gajger. Ipak, oprezan je kada je riječ o knjizi 'Tito - fenomen stoljeća' srbijanskog novinara Pere Simića, koju u konačnici ipak smatra dragocjenom. Simić u knjizi navodi da je Tito na Dedinju izdao izravnu zapovijed 'Pobiti!', no Gajger upozorava da autor to čini bez dokumenata, s navodnim svjedocima, pri čemu je pitanje koliko su ti navodi provjerljivi.
Ivo Goldstein rođen je u Zagrebu 1958. godine. Bavi se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, poviješću Židova u Hrvatskoj te hrvatskom poviješću 20. stoljeća. Predsjednik je Židovske vjerske zajednice Beth Israel, šef Katedre za opću povijest srednjega vijeka pri Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a predaje i na Diplomatskoj akademiji MVPEI-ja. Iako je prošle godine, zajedno s ocem Slavkom Goldsteinom, planirao odati počast žrtvama u Bleiburgu u društvu predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, od te je namjere odustao na prijedlog Vijeća Beth Israela.
Goldstein je omiljena meta nacionalista u odmjeravanju ustaških i partizanskih zločina, a zajednički jezik ne nalazi ni s Crkvom. Na njihovu opasku da je 22. lipanj problematičan kao dan ustanka jer se 'šutke prelazi preko činjenice da se ti isti komunisti nisu oduprli osvajačima u travnju 1941. godine, nego tek dva i pol mjeseca kasnije', kad je napadnut SSSR, Goldstein odgovara da ustanak 22. lipnja 1941, osim činjenice da su ga poveli komunisti, ima puno širi društveni, politički i civilizacijski značaj pa nema sumnje da stoji u temeljima hrvatskog antifašizma. 'Ma koliko se neki trudili da iz povijesti hrvatskog antifašizma izmaknu tu ciglu, to jednostavno nije moguće', kaže Goldstein.
Svjedočite sučeljavanju Gajgera i Goldsteina na Radiju 101 i tportalu u četvrtak u 10.45 sati. Pitanja šaljite do četvrtka ujutro na radioring@radio101.hr.
