'Izjašnjavam se da nisam kriv', rekao je Hadžić na jednom od najkraćih ročišta ikad održanih u Haagu koje je trajalo tek nešto više od deset minuta. Hadžić je otklonio ponudu predsjedavajućeg suda da mu se pročita optužnica.

Na svom prvom pojavljivanju pred Haaškim sudom 25. srpnja Hadžić je iskoristio pravo da se ne izjasni o krivnji.

Hadžić je tijekom rata prvo obavljao dužnost predsjednika vlade samoproglašene SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema a nakon toga bio je i predsjednik tzv. RSK.

Haaški sud Hadžića tereti, po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti, u 14 točaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene ubojstvom stotina i progonom tisuća Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te za niz drugih zločina među kojima su i zlostavljanja, razaranje i pljačka.

Hadžića se tereti da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bio da se činjenjem zločina nasilno i trajno uklone Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s jedne trećine hrvatskog teritorija koju su pod okupacijom držali pobunjeni Srbi uz pomoć Beograda.

Hadžić je uhićen 20. srpnja u Srbiji nakon sedam godina bijega, a dva dana kasnije izručen je Haaškome sudu.

Hadžića je na ročištu zastupao odvjetnik po službenoj dužnosti Zoran Živanović a u međuvremenu je zatražio od Haaškoga suda da mu plaća obranu jer tvrdi da sam to ne može kao i da mu odobri odvjetnika po njegovu izboru.