'Smatram da može biti novog SSSR-a. U ranijim granicama i u istom sastavu na dobrovoljnoj osnovi', rekao je Gorbačov u razgovoru za rusku novinsku agenciju TASS prigodom 25. obljetnice raspada zajednice koju ju nekoć činilo 15 republika.

Posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza u razgovoru za TASS naglasio je kako 'skida sa sebe dio odgovornosti za raspad bivše države', jer se, kako je rekao, borio za nju do samog kraja. Po njegovu mišljenju, na događaje je utjecao niz faktora, uključujući puč Državnog odbora za izvanredne situacije u kolovozu 1991. i specifičnost karaktera prvog predsjednika Rusije Borisa Jeljcina

Gorbačov smatra kako Jeljcin 'jednostavno nije razumio da je njegova uloga važna te kako se prvi ruski predsjednik 'jednostvno počeo boriti protiv centra Saveza'.

'Stoga pokušaj stvaranja jedinstvene nacije nije uspio u SSSR-u i morali su pristati na Rusiju', kazao je Gorbačov, pritom kategorički odbacivši verziju da je do raspada dovela perestrojka.

'Misliti na taj način bila bi velika povijesna pogreška. Tijekom perestrojke zemlja je krenula putem slobode i demokracije. On se pokazao teškim. Teži nego kad smo na početku krenuli. Međutim, on je, bio sam i ostao uvjeren, bio nepovratan', zaključio je Gorbačov.

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja. Raspad supersile posljedica je niza zbivanja između 19. siječnja 1990. i 31. prosinca 1991., što je rezultiralo slabljenjem Sovjetskog Saveza i prestankom postojanja Hladnog rata. Mnoge od sovjetskih socijalističkih republika iskoristile su ove slabosti i proglasile svoju neovisnost.