Raspravno vijeće Haškoga suda, umjesto da presudi na temelju tužiteljske interpretacije dokaza te ih prihvati ili odbaci i slijedom toga oslobodi generala Antu Gotovinu, odlučilo je u presudi izgraditi vlastiti predmet protiv hrvatskog generala uskraćujući mu time pravo na pravično suđenje, navodi se u žalbi u kojoj obrana hrvatskog generala ruši zaključak prvostupanjskog vijeća da su napadi hrvatskih topničkih snaga u Oluji bili nezakoniti te da je neselektivnim granatiranjem počinjen progon srpskog stanovništva s okupiranih područja Hrvatske
Obrana generala Gotovine u ponedjeljak je predala žalbu na 143 stranice na prvostupanjsku presudu kojom je 15. travnja hrvatski general osuđen na 24 godine zatvora nakon što je proglašen krivim kao član udruženog zločinačkog pothvata za zločine počinjene nad srpskim stanovništvom tijekom i nakon Oluje, vojno-redarstvene akcije u kojoj je oslobođen hrvatski teritorij koji je dotad bio pod okupacijom pobunjenih hrvatskih Srba.
Vijeće je umjesto da oslobodi Gotovinu, nakon što je zaključilo da ne stoje tužiteljske tvrdnje da je hrvatsko topništvo bilo neselektivno i da na gađanim područjima gotovo nije ni bilo vojnih ciljeva, odlučilo stvoriti vlastiti predmet protiv Gotovine uskraćujući mu time pravo na pravodobne informacije o tome za što ga se i po kojim kriterijima tereti te na pravično i nepristrano suđenje, poručuje se u žalbi u kojoj se ukazuje na niz nelogičnih zaključaka vijeća.
Suci su, objašnjava obrana, uveli nove vlastite kriterije za presudu s kojima optuženi nije bio ni upoznat tijekom postupka umjesto da su primijenili kriterije na temelju kojih je tužiteljstvo vodilo postupak.
Pri tom se precizira da Gotovina nije bio upoznat da mu se sudi temeljem kriterija za nezakonitost topničkih pogodaka koji su promašili cilj za više od 200 metara, umjesto 400 metara, što je bilo u tužiteljskom predmetu, te da nije bio ni upoznat da se analiziraju pojedinačni pogoci umjesto napada u cjelini niti sposobnost HV-a da pogodi naknadno dodane ciljeve.
Vijeće je bilo neprecizno u svojim zaključcima i bez ikakvih valjanih razloga odlučilo da su topnički pogoci kojima se bavi predmet bili djelo hrvatskih snaga zanemarujući činjenicu i svjedočenja da su mogli biti ispaljeni i sa srpskih položaja.
Vijeće je u više navrata počinilo pogreške prebacujući teret dokazivanja o prirodi topničkih ciljeva na obranu, navodi se u žalbi u kojoj se analiziraju zaključci vijeća o pojedinačnim topničkim pogocima na području Knina, Benkovca, Obrovca i Gračaca.
U pogledu zaključaka vijeća o Gotovininu namjernom napadu 'na civilna područja' obrana upozorava da međunarodno pravo ne brani napade na civilna područja nego na civile.
Obrana pitanju zakonitosti napada posvećuje čak trećinu podneska, a u pogledu zaključka vijeća da su nezakoniti topnički napadi bili glavni i izravni razlog masovnog odlaska srpskog stanovništva u Oluji upozorava žalbeno vijeće na činjenicu da je prvostupanjsko vijeće kao razlog odlaska zanemarilo niz drugih uzroka, među kojima su strah od zakonitih topničkih napada - onih na vojne ciljeve u njihovoj blizini ili evakuacijske zapovijedi lokalnog srpskog vodstva.
I Gotovinina obrana u žalbenom podnesku osporava zaključke vijeća o postojanju udruženog zločinačkog pothvata koje je vijeće donijelo na temelju brijunskog sastanka hrvatskog vojnog vrha uoči Oluje, kao i sudjelovanje hrvatskog generala u tom pothvatu.
