Prosječna plaća u gubitaškoj državnoj tvrtki Hrvatske željeznice u 2008. iznosila je 8.282 kune, što je za 12 posto više od prosječne plaće u Hrvatskoj te za 13,6 posto više od prosječne profesorske plaće. No 43 posto djelatnika HŽ-a nema završenu ni srednju školu
Produktivnost HŽ-a je, unatoč 20.000 zaposlenih i velikim plaćama, najniža u Europi. Za 64 posto manja je od produktivnosti radnika švicarskih željeznica, 53 posto od austrijskih i 46 posto od njemačkih.
Rezultat je to istraživanja Svjetske banke koja Hrvatskoj preporučuje hitno smanjenje broja zaposlenika u HŽ-u i ubrzavanje restrukturiranja, odnosno odvajanja ovisnih poduzeća, što je HŽ trebao učiniti još prije pet godina.
'Kada se usporede dužine željezničkih mreža, Hrvatska je dodijelila 190.000 dolara po kilometru u 2005, što je za deset posto više nego Turska i za 422 posto više nego Rumunjska', stoji u studiji. 'Imaju 13 sindikata sa, kako se čini, dobrim pregovaračkim sposobnostima.
Nesklad razine plaće s razinom obrazovanja zaposlenika dodatno je povećan doplacima kao što su bonusi, visoke otpremnine, dugi otkazni rokovi. Bonusi iznose čak 30 posto osnovne plaće, a radni uvjeti smanjuju produktivnost', navodi se u studiji Svjetske banke.
U zaključku studije Svjetske banke piše da bi za opstanak HŽ-a trebalo proces restrukturiranja provoditi uz veću odlučnost i značajnije smanjenje broja radnika. Umjesto svega toga, zaključuje Svjetska banka, poslovni je plan HŽ-a još usmjeren na skupa dodatna ulaganja, piše Jutarnji list.
