Aktualna čelnica Komisije dobila je 401 glas od 707 glasova zastupnika, a zastupnički klubovi hrvatskih zastupnika, pučana, socijalista i zelenih, najavili su potporu i pozvali svoje članove da glas daju Ursuli von der Leyen što su u velikom broju i učinili.

Nicola Procaccini, čelnik kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR) kojem pripada i hrvatski zastupnik Stephen Nikola Bartulica, u raspravi nakon govora predsjednice Komisije u Europskom parlamentu u Strasbourgu objavio je da je ECR prepustio svojim članovima da sami slobodno odluče u skladu sa svojim "nacionalnim interesima" kako će glasati.

Bartulica je ranije tijekom konstituirajuće plenarne sjednice 10. saziva Europskog parlamenta hrvatskim medijima najavio da neće glasati za Ursulu von der Leyen. Ostali hrvatski zastupnici su pri izboru nove čelnice Komisije prevladali svoje političke razlike.

Europski parlament radi drugačije od Hrvatskog sabora

SDP-ov zastupnik u klubu socijalista Tonino Picula ocijenio je kako izbor von der Leyen većim brojem glasova od očekivanog "nije iznenađenje" jer je rezultat dogovora "glavnih triju proeuropskih grupacija u Europskom parlamentu". Uz pučane i socijaliste von der Leyen otvoreno su podržali i liberali iz kluba Renew Europe.

Na činjenicu da su u izboru von der Leyen zajednički jezik uspjeli naći skupine koje ga teško nalaze u nacionalnoj politici dok se predstavnik HDZ-ovog koalicijskog partnera Bartulica pridružio drugoj strani od HDZ-ovih eurozastupnika, HDZ-ov Karlo Ressler (EPP) i Gordan Bosanac iz Možemo (Zeleni) konstatiraju kako odnosi i način rada u Europskom parlamentu nisu isti kao i u Hrvatskom saboru.

"Ovaj parlament je nešto potpuno drugo od hrvatskog parlamenta. Omjer i politička snaga su nešto potpuno drugo. EPP nije isto kao HDZ. U EPP-u ima ljudi koji su vrlo lijevo do vrlo desno" ocjenjuje Bosanac.

Hrvatski eurozastupnik Zelenih je napomenuo kako se, primjerice, von der Leyen dotaknula nekih njima "važnih ideoloških tema" i najavila novu strategiju za LGBTIQ prava diljem Europske unije. "Ne znam baš da bi se Plenković usudio pustiti neku takvu strategiju u Hrvatski sabor", rekao je hrvatskim medijima.

Ressler ističe kako je Europa "puno više od uskog strančarenja i nekakvih naših svjetonazorskih podjela".

"Danas je bilo bitno odgovorno dati podršku Europi koja se bori s nevjerojatnim tektonskim poremećajima svijeta koji se događaju oko nas", ocijenio je Ressler, napomenuvši kako su njegova skupina, Europska pučka stranka i HDZ, izašli kao pobjednici europskih izbora.

Iako je EPP s 188 zastupnika najveća grupa u Parlamentu, ona je ipak daleko od većine zbog čega je nužna suradnja s drugim opcijama s kojima je to moguće postići, a na temelju smjernica koje je postavila predsjednica Komisije, napominje Ressler i dodaje da su one uvelike oblikovane programom EPP-a.

"Od gospodarstva, manje birokracije, nastavka zelene tranzicije, ali s uvažavanjem potreba i industrije, gospodarstva i jedne globalne utrke koja se događa po pitanju gospodarske i tehnološke konkurentnosti. Naglašeno je jasno i pitanje migracija, pitanje zaštite granica, ali i pitanje sigurnosti", navodi HDZ-ovo eurozastupnik.

Napominje, međutim, da je "jasno da će se u ovih sljedećih pet godina, ali prije svega na početku mandat, još jasnije vidjeti te političke razlike kod imenovanja novih povjerenika".

Gordan Bosanac kaže kako je velika većina njegovih kolega u klubu Zelenih podržala izbor Ursule von der Leyen.

Von der Leyen nije, međutim, dobila bezuvjetnu podršku Zelenih napominje Bosanac i najavljuje da će "svaki njen povjerenik, bar što se tiče naše grupe zelenih, biti itekako ispitivan i nema garancije da ćemo za svakog dići ruku zato što smo to sada učinili".

Glede programa von der Leyen Bosanac je izrazio zadovoljstvo što je najavila kako se sa "zelenim planom ide dalje". Istaknuo je i kako mu je "jako važno da temu javnog i priuštivog stanovanja stavimo visoko na agendu Europske komisije", o čemu je čelnica Komisije također govorila zastupnicima.

Kao dobru vijest izdvaja najavu da će se jedan od povjerenika buduće Komisije baviti problemom stanovanja, te da je moguć i jedan novi parlamentarni odbor posvećen toj temi.

Napominje da Zeleni nisu zadovoljni dijelom programa koji se tiče migracija jer će pakt o azilu "zatvoriti Europsku uniju i više nitko neće moći dobiti azil". No sada je prilika, nastavio je, da krenemo raditi sa sigurnim i legalnim putovima.

"Nikome nije stalo da se potiče ilegalna migracija, ali Europa treba ljude", zaključio je i dodao da se nada kako će se u tom pitanju u EP-u postići široki konsenzus "jer svima treba radne snage".

Sigurnost u središtu programa nove Komisije

Von der Leyen se prije glasovanja obratila zastupnicima u Europskom parlamentu a govor je u velikoj mjeri posvetila sigurnosti i konkurentnosti kontinenta te najavila da će utrostručiti broj pripadnika Frontexa, europske granične i obalne straže, te udvostručiti broj pripadnika Europola kako bi odgovorila na gorući problem ilegalnih migracija.

Picula konstatira kako je "očito je da je sigurnost europskih granica duboko političko pitanje i da se na njega treba odgovoriti organizacijski i politički".

"Investiranje u Frontex predstavlja razuman korak kao i ulaganje u Europol jer, kao što je rekla Von der Leyen, prije svega treba pojačati osjećaj sigurnosti", ocijenio je Picula za hrvatske medije.

HDZ-ov eurozastupnik Davor Ivo Stier, koji bi se u novom sazivu trebao baviti pitanjima vanjske politike i sigurnosti, tumači da veća ulaganja u sigurnost i obranu, kakva je u svom govoru najavila šefica Komisije, imaju potporu galvnih centrističkih grupacija.

"Postoji jedan konsenzus u ovoj platformi koja podržava Ursulu von der Leyen, a nju čine prvenstveno Europska pučka stranka, socijalisti i liberali. Naravno da je danas dobila i potporu nekih drugih zastupnika, ali ovo je platforma koja zapravo čini okosnicu. Unutar te platforme postoji razumijevanje da je takva geopolitička situacija da Europa mora jačati svoje obrambene kapacitete. Zato je ona danas govorila o toj Europskoj obrambenoj uniji, zato je govorila da NATO ostaje zapravo temelj našeg sustava kolektivne obrane i kolektivne sigurnosti Europe", kaže Stier.

Glede posljedica eventulanog dolaska Donalda Trumpa u BIjelu kuću po europsku sigurnost Stier primjećuje da će to "možda stvoriti jedan paradoks". "S jedne strane, eventualni dolazak jedne nove Trumpove administracije će povećati pritisak na europske saveznike da više izdvoje za obranu i da više brinu o vlastitoj sigurnosti, odnosno da smanje ovisnost o američkoj protekciji", kaže Stier.

SDP-ov eurozatsupnik Picula očekuje od nove Komisije da će bii uspješnija u opromoviranju EU-a u protagonista globalne politike.

"Čini mi se da će rad ove njezine Komisije biti unekoliko uspješniji od rada njezine prve Komisije kada je također, na ovom istom mjestu, najavljeno da će Komisija koja je djelovala od 2019. biti takozvana geopolitička Komisija. Ispostavilo se, međutim, da su geopolitičke okolnosti puno više djelovale na samu Komisiju i EU nego što je ona sama uspijevala uspješno artikulirati neke svoje interese", primjećuje Picula.