'U povodu promocije knjige 'General Praljak', održane u Zagrebu 21. studenoga, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović uputila je organizatorima poruku u kojoj se kaže: 'Doprinos generala Slobodana Praljka obrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te obrani opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima tijekom Domovinskoga rata od velike je važnosti.

Ovih dana, kada se nadamo pravednom sudskom pravorijeku i njegovu oslobađanju, kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika, ova knjiga izlazi kao doprinos istini o njemu i o tom povijesnom razdoblju borbe hrvatskog naroda za slobodu, istini koju je on nakon rata na mnoge načine ustrajno branio svojom riječju. Ujedno je ova knjiga svojevrsna zahvalnica za sve što je učinio za svoj narod', piše u dopisu Documente pod naslovom 'Predsjednice RH, je li vam poznato tko je srušio Stari most u Mostaru?'.

>>> Konačna presuda šestorici čelnika Herceg-Bosne 29. studenoga

Ovom porukom predsjednica Republike demonstrira: nedopustiv pritisak na djelovanje suda tjedan dana prije objavljivanja pravomoćne presude u postupku u kojemu se sudi i Slobodanu Praljku (jer je svaka presuda osim oslobađajuće unaprijed proglašena nepravednom), prijezir spram prvostupanjske presude haškog sudišta (koje je i hrvatsko sudbeno tijelo) kojom je Slobodana Praljak osuđen na dvadeset godina zatvora 'za zločine počinjene nad Bošnjacima i drugim nehrvatima od 1991. do 1994. godine' temeljem udruženog zločinačkog pothvata koji je doveo do 'sustavnog  protjerivanja Bošnjaka putem ubojstava, iseljavanja, uništavanja imovine, zlostavljanja, zatočenja civila u zatvorima i logorima u Ljubuškom, Dretelju, Gabeli, Helidromu…'

Demonstrirala je nerazumijevanje sadržaja vlastite, temeljne ustavne obveze (iz članka 94.) da 'predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji inozemstvu', jer svojim stavom Hrvatsku kao državu dovodi u poziciju jedne od stranaka u sudskom postupku za ratne zločine (a ne tako davno državni su organi predlagali da se Hrvatskoj u Haagu prizna status 'prijateljice suda'); 'zahvalnost' Slobodanu Praljku za 'obranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije', ne spominjući uopće treću, bošnjačku, stranu u sukobu – a baš zbog žrtava na bošnjačkoj strani Praljak i ostali bili su osuđeni na teške zatvorske kazne'.

Ovakav – u najmanju ruku neodgovoran - postupak najviše hrvatske državne dužnosnice zaslužuje ne samo najoštriju osudu (koja je do sada u javnosti izostala), nego i ozbiljno propitivanje njezinog cjelokupnog djelovanja', poručio je Eugen Jakovčić iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.