Novi sud zadužen je za prizivne postupke u slučajevima Radovana Karadžića, koji je prvostupanjskom presudom osuđen na 40 godina zatvora pod optužbom za genocid, i Vojislava Šešelja, koji je iznenađujuće oslobođen.

Šešelju je već po žalbi Tužiteljstva zakazana rasprava za 13. prosinca. Budući da je prvostupanjska presuda Ratku Mladiću izrečena 22. studenoga, očekivani žalbeni postupak također će preuzeti MICT, kao i eventualno preispitivanje pravomoćne presude čelnicima Herceg-Bosne, kojima će drugostupanjska presuda biti objavljena tjedan dana nakon Mladićeve. 

Pred MICT-om održat će se i ponovljeno suđenje bivšim čelnicima srpskih sigurnosnih službi Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

MICT je osnovan odlukom Ujedinjenih naroda 2010., a s radom je započeo 1. srpnja 2013. godine preuzevši dio rezidualnih funkcija. Ima dva ogranka: jedan za bivšu Jugoslaviju, smješten u Haagu, a drugi za Ruandu u tanzanskoj Arushi. Predsjednik suda je američki sudac Theodor Meron, a glavni tužitelj Serge Brammertz.

Predsjednik MICT-a Theodor Meron istaknuo je prošle godine da osnivanje Mehanizma pokazuje odlučnost međunarodne zajednice u tome da zatvaranje sudova za Ruandu i bivšu Jugoslaviju 'ne otvori put vladavini nekažnjivosti'.

Što su zapravo rezidualne funkcije kojima će se baviti taj sud?   

Riječ je o funkcijama koje se moraju obavljati i nakon zatvaranja sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu jer su spomenuta dva suda osnovana kao privremeni, ad hoc sudovi. Mehanizam je nakon što je započeo s radom 2013. godine počeo voditi brigu o opsežnoj arhivi koju je Haški sud stvorio tijekom 24 godina postojanja.  

Haški sud trebao je okončati rad do kraja 2014., ali je rok produljen do završetka svih prvostupanjskih i prizivnih postupaka započetih do 1. srpnja 2013. godine, tako da su dva suda određeno vrijeme paralelno postojala i djelovala.

Naime nakon okončanja postupaka potrebno je obavljati određene funkcije poput preispitivanja pravomoćnih presuda, nadzora nad izvršenjem kazni ili zaštite svjedoka.

Zatvaranje suda bez osiguranja nastavka obavljanja tih funkcija dovelo bi do niza negativnih posljedica.

Na službenim stranicama MICT-a precizno su i pobrojane funkcije kojima će se taj sud baviti:

• pronalaženje i kazneno gonjenje preostalih optuženih koji su u bijegu (samo za Ruandu)
• žalbeni postupci, postupci preispitivanja pravomoćnih presuda
• ponovljena suđenja, suđenja za nepoštovanje suda i lažno svjedočenje
• predmeti proslijeđeni nacionalnim pravosudnim sustavima
• zaštita žrtava i svjedoka
• nadzor nad izvršenjem kazni
• pomoć nacionalnim pravosudnim sustavima
• održavanje građe i upravljanje arhivima.

Ovaj mehanizam trebao bi biti mala, privremena i učinkovita struktura, a njegove funkcije i veličina s vremenom će se smanjiti. Predviđeno je i da bi Mehanizam mogao u budućnosti davati logističku pomoć drugim sudovima ako se za to pokaže potreba. Troškove Mehanizma financira UN.