Prizivni postupak na oslobađajuću presudu srpskom radikalu Vojislavu Šešelju, oslobođenom u ožujku 2016. od optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, održat će se pred sudom UN-a 13. prosinca, priopćio je u srijedu Mehamizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), pravni nasljednik Haškog tribunala koji ove godine prestaje s radom.
"Prizivna rasprava o tom slučaju održat će se 13. prosinca 2017. u Den Haagu", objavio je MICT.
Haško tužiteljstvo imat će sat vremena da iznese žalbu, nakon čega će odbrana imati isto vrijeme za odgovor. Šešelj je već ranije najavio da neće prisustvovati žalbi, a MICT mu je imenovao pravnog zastupnika.
vezane vijesti
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je na opće iznenađenje 31. ožujka 2016. oslobodilo Šešelja u postupku na kojem mu se sudilo za etničko čišćenje Hrvata, muslimana i ostalih nesrba u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.
Tužitelj Serge Brammertz je mjesec dana iza objavio da će se žaliti na tu presudu, ocijenivši da su u presudi vidljive "teške pogreške" i "nemar".
Optužnica od devet točaka teretila je Šešelja za progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te ubojstva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine kao kršenje zakona i običaja ratovanja. Tužiteljstvo je žalbom zatražilo da oslobađajuća presuda bude poništena i da Šešelj bude proglašen krivim i osuđen na 28 godina zatvora.
Mehanizam za međunarodne kaznene sudove nastavit će rad UN-ovih sudova za Ruandu i ICTY-a. Bit će, među ostalim, zadužen za moguće prizivne postupke u slučajevima optuženih koji su najdulje bili haaški bjegunci - Radovana Karadžića, i Ratka Mladića.
ICTY, koji od 1993. djeluje u Den Haagu, trebao je okončati rad do kraja 2014., ali je taj rok produžen do završetka svih prvostupanjskih i prizivnih postupaka započetih do 1. srpnja 2013.
Donedavni predsjednik ICTY-a Theodor Meron istaknuo je prošle godine da osnivanje Mehanizma pokazuje odlučnost međunarodne zajednice da zatvaranje sudova za Ruandu i bivšu Jugoslaviju "ne otvori put ka vladavini nekažnjivosti".
