Povod kaznenoj prijavi je angažman Ismeta Kamala kao vještaka u predmetu Veliki Agrokor, što je u sudskim postupcima kasnije odbačeno kao nezakonit dokaz jer je postojao sukob interesa. Između ostalog, u tim postupcima značajnu ulogu kao sudac imao je današnji glavni državni odvjetnik Ivan Turudić.

'U predmetu Agrokor nitko me ne može spriječiti, dužnost mi je da otkrijem kako je došlo do tog vještačenja. Sve se mora utvrditi', rekao je Turudić već prvog dana nakon što je preuzeo dužnost.

Sada ispada da mu je kaznena prijava bivše zagrebačke tužiteljice Alerić Puklin - koja je sama tražila razrješenje od dužnosti i napustila DORH nakon što je protiv nje i njenog supruga otvorena istraga i podignuta optužnica - došla kao naručena.

Turudić se dosad nije decidirano izjasnio hoće li se izuzeti iz bilo kakvog rada na ovom predmetu jer je upravo on donosio presudu oko spornog vještačenja u slučaju Agrokor, čime je izazvao i neke kontroverze.

'Za rad po kaznenoj prijavi protiv Zlate Hrvoj Šipek nadležan je isključivo USKOK te će provesti izvide i utvrditi ima li elemenata za pokretanje formalne istrage. Turudić kao glavni državni odvjetnik nema formalne ovlasti u konkretnom predmetu osim što može obavljati nadzor, a nema sumnje da će to nastojati učiniti preko sebi bliskog novog ravnatelja USKOK-a', objasnio je za tportal jedan od vrlo upućenih pravosudnih izvora.

Slučaj bez presedana

Dosad je poznato više slučajeva u kojima su se protiv državnih odvjetnika podnosile kaznene prijave, no to su uglavnom činile stranke nezadovoljne njihovim postupanjem. Ne pamti se da je to učinila tužiteljica, makar ona bila bivša, te da se na meti našla sama glavna državna odvjetnica.

Hrvoj Šipek se nakon primopredaje dužnosti Turudiću priprema na odlazak u mirovinu i upravo stoga podnošenje kaznene prijave protiv nje kod dijela sugovornika tumači se kao potez 's alternativnim motivima'. Točnije, kao alat - ili barem dobrodošlu priliku - za novi Turudićev obračun s Uredom europskog tužitelja u Hrvatskoj (EPPO).

Ondje, naime, među ostalim tužiteljima radi Sani Ljubičić, a u doba izrade spornog, 1,3 milijuna eura vrijednog vještačenja bila je županijska državna odvjetnica u Zagrebu te nadređena upravo Mireli Alerić Puklin. Tvrdi se da je Zlata Hrvoj Šipek bila upozorena da se angažirani vještak nalazi u sukobu interesa, no da je ipak inzistirala da ga se plati te da je - kako N1 citira podnesenu kaznenu prijavu - 'nezakonite radnje vodila i Sani Ljubičić'.

'Dva su moguća motiva Mirele Alerić Puklin za podnošenje ove kaznene prijave: prvi jest mogućnost da se radi o njenoj osobnoj osveti Hrvoj Šipek i donedavnim vodećim strukturama u Državnom odvjetništvu, a drugi da čini uslugu Turudiću, odnosno da se preko bivše glavne državne odvjetnice, koja odlazi u mirovinu, zapravo cilja na današnju europsku tužiteljicu', tvrdi drugi sugovornik tportala.

'Dakle zanimljiv je motiv, a ni tajming podnošenja prijave vjerojatno nije slučajan', dodaje on.

Alerić Puklin pisala žalbe protiv odluka vlastitog tužiteljstva

Sama Alerić Puklin bila je privedena u studenom 2021. godine jer je kao tužiteljica u slučaju Agrokor navodno prosljeđivala informacije o tom predmetu osumnjičenima, prije svega Piruški Canjugi, kojoj je navodno čak pisala žalbe protiv odluke vlastitog tužiteljstva. Njen suprug istovremeno je uhićen zbog sumnje u višemilijunsko namještanje natječaja za nabavu IT opreme.

Još godinu ranije stan obitelji Puklin bio je pretresen u sklopu istrage protiv čelnika Janafa Dragana Kovačevića te je ondje nađena velika količina gotovine za koju su tužitelji sumnjali da pripada upravo Kovačeviću, a on je imao stan u istoj zgradi. Kasnije su tužitelji odustali od te teze.

Puklin se branio tvrdnjom da je pronađenih više milijuna 'nasljedstvo njegova tetka i tetke'.

Uhićenje tužiteljice Alerić Puklin tada je dovelo i do povlačenja optužnice u slučaju Agrokor, vrijednom više od 1,2 milijarde tadašnjih kuna, navodno 'zbog dorade', a u godinama koje su uslijedile žestoka sudska bitka vodila se oko vještačenja na kojem je predmet zapravo baziran i koje se službeno pokazalo neupotrebljivim, a 1,3 milijuna plaćenih eura bačenim novcem.

Sam predmet Agrokor, dakako, zbog ovih 'prethodnih pitanja' još je godinama daleko od mogućeg pravosudnog epiloga.