Glavni inspektor Bundeswehra, Carsten Breuer u intervjuu za njemačku javnu televiziju ARD je prije dva tjedna konstatirao kako svijet ne može odahnuti od ruske prijetnje nakon mogućeg prekida vatre u Ukrajini. Naime, ustvrdio je da za Vladimira Putina u igri nije samo Ukrajina, jer se Rusija nastavlja naoružavati.

Breuer je precizirao da kraj rata u Ukrajini neće 'neće dovesti do ponovnog mira na europskom kontinentu. S time se složio i Carlo Masala, profesor na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu, poručivši: 'Rusija se priprema za veliki rat.'

Njemački vojni dužnosnici ovih dana više nego prije upozoravaju na trajnu prijetnju miru koja dolazi iz Rusije. U njihovim je scenarijima moguć i napad na neku od zemalja članica NATO-a. Svoje procjene temelje na obavještajnim podacima BND-a i Bundeswehra, koji kazuju da će Rusija do kraja ovog desetljeća stvoriti uvjete za vođenje 'konvencionalnog rata velikih razmjera', piše DW.

Rat velikih razmjera

Ova prognoza je stara tek nekoliko tjedana, ali je bazirana na informacijama koje su BND i Bundeswehr prikupili u posljednjih nekoliko godina putem otvorenih izvora, obavještajnih nalaza, satelitskog praćenja te analize gospodarske i vojne situacije u Rusiji. Te su prognoze u nekoliko navrata procijenjene 'gotovo sigurnima', što je najviši stupanj procjene pouzdanosti u obavještajnoj zajednici.

Temeljna poruka analize jest da bi sukob s Rusijom mogao eskalirati i dugo trajati. Rusi se, navodi analiza, vide u stalnom sukobu sa Zapadom te su spremni svoje ciljeve provoditi vojno i izvan Ukrajine, iako nema dokaza o 'neposrednoj predstojećoj konfrontaciji Rusije s NATO-om'. U analizi se nastavlja da Moskva ne pokazuje ozbiljnu spremnost na kompromis oko rata u Ukrajini, unatoč sankcijama.

Zanimljivo, njemačka je analiza gotovo u skladu s povjerljivom analizom litavske službe za unutarnja pitanja (VSD), inače dobrog poznavatelja situacije u Rusiji. Analitičari iz Vilniusa smatraju da Rusija u srednjem roku ne može voditi 'konvencionalni rat velikih razmjera protiv NATO-a', no ne isključuju mogućnost pokretanja 'ograničene vojne akcije protiv jedne ili više zemalja NATO-a'.

Raste obujam proizvodnje streljiva

'Dok su zapadne sankcije imale negativan utjecaj na rusku industriju oružja, obujam proizvodnje topničkih granata, raketa i drugih ključnih kategorija streljiva raste iz godine u godinu. Rusija još nije dosegla granicu svoje financijske sposobnosti", navedeno je dalje u dokumentu VSD-a koji procjenjuje da bi se u ovoj godini troškovi opremanja ruske vojske mogli popeti na otprilike 120 milijardi dolara.

Nijemci, koji su nedavno po prvi puta nakon Drugog svjetskog rata trajno stacionirali svoju postrojbu izvan vlastitih granica i to upravo u Litvi, smatraju da bi Rusija mogla nadoknaditi gubitke u ljudstvu i opremi, ali i ubrzati naoružavanje. Procjene govore da ruska vojna industrija proizvodi i više nego što joj treba za rat u Ukrajini. Uz to, već su krenuli pozivi na regrutaciju milijun i pol vojnika do sljedeće godine.

No, ovakve oštre i alarmantne posljedice vjerojatno su pouka koju su izvukli zahvaljujući mlakim reakcijama tijekom pobune u Afganistanu 2021., ali i činjenice da nisu svi mislili da će Rusija napasti Ukrajinu kad je u zimu iste godine počela raspoređivati snage na ukrajinskoj granici, iako su znakovi da će se nešto dogoditi bili očiti.

Baltičke zemlje su prva meta?

Predsjednik BND-a, Bruno Kahl, upozorio je, stoga, krajem studenog da ruska vojska sumnja u spremnost NATO-a da se brani. Dodao je da bi Rusija mogla pasti u iskušenje da to i testira.

U takvoj situaciji posebno su ugrožene baltičke zemlje koje su članice NATO-a i u Putinovoj perspektivi izgubljeni teritorij moćnog Ruskog carstva. No, otprilike tri četvrtine snaga i opreme stacioniranih u pograničnim područjima s baltičkim zemljama, trenutno je u Ukrajini, ali to se ne odnosi na zrakoplovstvo i mornaricu koji su ostali u punom sastavu. 

Njemački obavještajci smatraju da bi se ruske jedinice povukle iz Ukrajine kad bi došlo do prekida vatre ili bilo koje druge mirovne situacije. Zbog ponovnog naoružavanja i mobilizacije, sav izgubljeni potencijal bi bio vrlo brzo nadomješten, pa bi Rusija mogla koncentrirati svoje snage na neku od NATO-ovih zemalja. 

No, treba primijetiti da je ruski utjecaj na baltičke zemlje, napose politički, društveni i ekonomski, u padu. Građani koji govore ruski su integriraniji u društvo, a otpornost stanovništva na pokušaje destabilizacije je veća. Time se, navode obavještajci, otežava potencijalna ruska ekspanzija.