Ton kojim su se posljednjih tjedana oglasili najviši njemački vojni i obavještajni dužnosnici ne ostavlja puno prostora za optimizam. General Carsten Breuer, načelnik Glavnog stožera Bundeswehra, izjavio je da čak i u slučaju primirja u Ukrajini Zapad ne bi trebao odahnuti. Prema njegovim riječima, rat u Ukrajini nije konačni cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina – on, tvrdi Breuer, vidi sukob s cijelim Zapadom.

Ove tvrdnje potvrđuju i najnoviji izvještaji njemačke obavještajne službe BND i Bundeswehra, koje su analizirali novinari WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga. Prema tim dokumentima, Rusija do kraja ovog desetljeća stvara sve preduvjete za vođenje velikog konvencionalnog rata – i to potencijalno i protiv članica NATO-a.

Obavještajne analize: prijetnja je stvarna

Zajednički izvještaj BND-a i Bundeswehra donosi sumarnu procjenu stanja koja se temelji na višegodišnjim obavještajnim podacima, uključujući satelitsku analizu, ekonomske pokazatelje, otvorene izvore i klasificirane obavještajne informacije. Ključna poruka dokumenta glasi: Rusija vidi sebe u egzistencijalnom sukobu sa Zapadom i spremna je koristiti vojnu silu i izvan granica Ukrajine kako bi ostvarila svoje ciljeve, piše Tagesschau.

Dokument upozorava da iako trenutačno ne postoje konkretni znakovi o neposrednoj ruskoj agresiji na NATO, Moskva se sustavno priprema za takvu mogućnost. Analitičari opisuju procjene kao ‘gotovo sigurne’, što je najviši stupanj vjerodostojnosti u klasifikaciji obavještajnih službi.

Ratna ekonomija i rast vojnih izdataka

Usprkos sankcijama, Rusija je u stanju održavati visoku razinu vojne proizvodnje. Proizvodnja artiljerijskih granata, raketa i ostale ključne municije raste iz godine u godinu, a ruski vojni proračun u 2025. godini dosegnut će oko 120 milijardi eura. Putin je već naredio regrutaciju dodatnih 1,5 milijuna vojnika do 2026.

Obavještajna izvješća navode kako Rusija ne samo da nadoknađuje gubitke iz rata u Ukrajini, već stvara viškove kapaciteta koji bi se mogli iskoristiti u budućem sukobu. Njemački BND ovaj put ne želi ponoviti pogreške iz prošlosti – poput podcjenjivanja situacije uoči ruske invazije na Ukrajinu ili kaotične evakuacije iz Afganistana 2021. godine.

Baltik kao moguća meta

Jedno od potencijalno najugroženijih područja je baltička regija – Litva, Latvija i Estonija. Te su zemlje nekoć bile dio Sovjetskog Saveza, a Putinova doktrina i dalje ih smatra ‘izgubljenim teritorijima’. Iako su tri četvrtine kopnenih ruskih snaga trenutno vezane za ukrajinsko bojište, ruske zračne i pomorske snage ostale su potpuno operativne u regiji Baltičkog mora.

Analitičari upozoravaju da bi se, u slučaju primirja u Ukrajini, ruske snage mogle brzo vratiti u baze na zapadu zemlje, s obnovljenim zalihama i kapacitetima, spremne za novu ofenzivu – ovaj put možda protiv jedne od NATO članica.

Litavci potvrđuju: Rusija već sada ima kapacitet za ograničeni napad

Sličnu procjenu donosi i litavska unutarnja obavještajna služba VSD, koja uživa reputaciju jednog od najupućenijih analitičara ruskih prilika.

U povjerljivom izvješću koje su analizirali njemački mediji stoji da, iako Rusija još nije spremna za veliki rat protiv NATO-a, već sada ima kapacitete za ‘ograničenu vojnu akciju protiv jedne ili više članica NATO-a’. Također se navodi kako Moskva i dalje posjeduje dovoljne zalihe streljiva te da financijski još nije dosegla granice svojih mogućnosti.