'Muški se vrate, a cure, evo, ima ih jako puno, nemojte mi zamjeriti, vrate se s 35-40 godina, neudane i bez djece. To su stvari na koje treba misliti u životu', poručio je u četvrtak zagrebački rektor Damir Boras na dodjeli sveučilišnih stipendija. Svojim stavom odmah se zamjerio aktivisticama za ženska prava i izazvao lavinu komentara. Je li riječ o kršenju prava žena na izbor karijere i života, u razgovoru za tportal govore književnica Ivana Šojat, Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije te pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić
'Je li temeljna funkcija žene rađati i udavati se?', zapitala se za tportal hrvatska književnica Ivana Šojat, osvrćući se na izjavu zagrebačkog rektora Damira Borasa prilikom dodjele stipendija u kategorijama izvrsnosti, nastavničkih STEM smjerova te uspješnim sportašima i studentima slabijeg socijalnog stanja.
Smatra da svatko ima pravo u životu odrediti osobne prioritete, a da se u to drugi ne miješaju.
vezane vijesti
'Sve više me živcira potreba određenih istaknutih ljudi u društvenom životu da se petljaju u privatne živote. To apsolutno nitko nema pravo', smatra ona.
Ističe kako je i sama majka koja se profesionalno ostvarila, ali da joj to ne daje pravo da drugoj ženi govori što joj je činiti.
'Naš život je naš život. Ako ćemo realno, da žene rađaju i da imamo više djece, trebamo pokrenuti istinsku demografsku politiku po uzoru, primjerice, na Belgiju, u kojoj je PDV na proizvode za djecu nula, a doplatak imaju svi. Moraju se riješiti temeljna egzistencijalna pitanja kako bi djeca imala dostojanstven život', kaže Šojat.
Hoće li prijeći s riječi na djela?
Svojim govorom rektor Boras nije direktno kršio ili ograničio prava, ističe Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, jer za to mora postojati djelovanje, ali je iznio, dodaje, stavove koji nisu sukladni nacionalnim strategijama o ravnopravnosti.
'O kršenju prava bi se radilo kad bi se na temelju toga onemogućavao, primjerice, izbor. Ovdje je prozvao žene kao jedine odgovorne za demografsku obnovu. To je samo govor, ali je indikativan u smislu vrijednosti za koje se zalaže i istodobno svima podiže 'crvenu krpu' hoće li kad-tad prijeći s riječi na djela u smislu diskriminiranja mladih žena u njihovoj znanstvenoj karijeri samo na temelju toga što su žene', komentirala je za tportal aktivistica Benčić.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić komentirajući rekotorov govor ističe kako svaka žena, kao i muškaraca, imaju pravo odlučivati o vlastitom životu i ispunjavanju vlastitih želja te da je svaki izbor jednakovrijedan dok god je slobodan.
'Budući da smo se kao društvo opredijelili za ravnopravnost spolova koju smo upisali i u Ustav RH, javna osoba poput rektora najviše obrazovne institucije kao što je Zagrebačko sveučilište dužan je voditi računa o svom položaju autoriteta i promovirati društvene vrijednosti sukladno zakonima i Ustavu', odgovara tportalu pravobraniteljica Ljubičić.
Napominje i kako se u govoru koristio spolnim stereotipima utemeljenim na patrijahalnoj podjeli rodnih uloga, a prema kojoj su žene te koje trebaju voditi računa o svojoj životnoj dobi, neovisno o svom stupnju obrazovanja, da ispune svoje primarne uloge majke i supruge.
'Pored toga djevojke, studentice, žene, rektor zove 'curama', čak i kada govori o osobama od 35 do 40 godina, što je patronizirajući stav prema osobama ženskog spola', dodaje pravobraniteljica.
Ističe činjenicu kako posljednjih 28 godina žene čine većinu diplomiranih na visokim učilištima, njihov udio od 60 posto konstanta iako je još nezadovoljavajući njihov udio u STEM zanimanjima iako se i to polako mijenja.
'Želja mladih žena da putuju, uče i napreduju u svom poslu i karijeri, u Hrvatskoj ili izvan nje, ne može se sagledavati kao eventualni neuspjeh ukoliko istovremeno ne postanu majke ili se ne udaju, jednako kao što se za muškarce neće smatrati neuspjehom ako se ne ožene i ne postanu očevi, nego se posvete poslu i karijeri. Ovakvo razlikovanje temeljem spola, ali i obiteljskog, odnosno bračnog statusa, koje promovira određene životne izbore kao prihvatljivije u odnosu na druge, i to samo za žene, ujedno predstavlja i spolnu diskriminaciju', zaključuje pravobraniteljica Ljubičić u odgovoru tportalu.
Što kaže statistika
Prema zadnjim podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova, objavljenim krajem prošle godine, muškarci i žene najbliže su ravnopravnosti u Švedskoj, a najudaljeniji u Grčkoj, dok se Hrvatska po tom pitanju među zemljama EU-a našla na 24. mjestu.
Indeks ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj iznosio je 53,1 bod, a lošiji su u EU bili Grčka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka. Europski prosjek iznosi pak 66,2 boda. Riječ je o alatu koji mjeri napredak ravnopravnosti spolova u EU, a obuhvaća šest osnovnih područja, od posla, novca i znanja do vremena, moći i zdravlja, te dva sporedna, a to su nasilje nad ženama i neravnopravnost, koja se preklapaju.
