Proces 'Brdo-Brijuni' zajednički su potaknule Slovenija i Hrvatska s ambicijom da se kroz reforme i približavanje Europskoj uniji promiču regionalna suradnja i rješavanje otvorenih pitanja te tako pridonese daljnjoj stabilizaciji prilika u jugoistočnoj Europi.

Tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović i njegov slovenski kolega Borut Pahor pokrenuli su 2013. inicijativu godišnjeg okupljanja predsjednika država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije, a ta hrvatsko-slovenska inicijativa nastala je na temelju tzv. Procesa Brdo, da bi Josipović potom objavio integraciju dvaju neovisnih regionalnih procesa u jedan, pod nazivom Brdo-Brijuni.

Strateški dijalog političkih čelnika zemalja europskog jugoistoka u ovom formatu počeo je u Zagrebu 1. srpnja 2013., na dan kada je Hrvatska ušla u EU, a nastavljen je 25. srpnja iste godine na Brdu kod Kranja skupnim sastankom s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom koji je tada rekao da 'Francuska planira u idućim godinama igrati aktivniju ulogu u jugoistočnoj Europi'.

'Imali smo prvi sastanak u Zagrebu 1. srpnja 2013., slovenski predsjednik Borut Pahor i ja obnovili smo inicijativu regionalnog druženja, odnosno iznalaženja perspektiva za sve nas, a zovemo je Brdo-Brijuni inicijativa. Imali smo i sastanak u Sloveniji i gost je bio francuski predsjednik Hollande, a u Dubrovniku gošća će biti njemačka kancelarka Angela Merkel', rekao je Josipović uoči prošlogodišnjeg summita u srpnju u Dubrovniku.

Dubrovački summit

Predsjednik RH je 15. srpnja 2014. ugostio u Kneževom dvoru u Dubrovniku albanskog predsjednika, članove Predsjedništva BiH, predsjednike Crne Gore, Makedonije i Srbije te predsjednicu Kosova. Njemačka kancelarka Merkel na sastanku je sudjelovala u svojstvu počasne gošće. Kako je Francuska izrazila želju da ostane podrobno 'informirana o ovom prostoru', u ime francuskog predsjednika u Dubrovniku je bio državni tajnik za europske poslove Harlem Desir.

Razgovaralo se o političkoj situaciji u regiji, regionalnoj suradnji, proširenju Europske unije, infrastrukturnim projektima te energetskoj politici uz sudjelovanje europskog povjerenika za energiju Guenthera Oettingera. Poseban naglasak u razgovorima stavljen je na Jadransko-jonsku autocestu i željeznički koridor Muenchen-Istanbul.

'Jasno se zalažemo za europsku perspektivu svih država, od toga nećemo odstupiti i to vrijedi za sve njemačke političke stranke', rekla je Merkel u Dubrovniku.

'Države regije koje su se tu okupile krenule su na put da postanu članice EU i možemo reći da je svaka od njih prevalila na svoj način dobar dio puta', kazala je Merkel i dodala da su vijesti iz 'ove regije prije 15 godina bile bitno drugačije'.

'Želja svih je da cijeli jugoistok Europe bude u EU kada za to budu ispunjeni uvjeti', kazao je po završetku dubrovačkog summita Josipović, naglasivši da će Hrvatska i Slovenija biti snažni glasnogovornici europskog puta zemalja u regiji i da treba još više hrabrosti i političke volje da se 'europski duh, koji jača u regiji, ne izgubi'.

Supredsjedatelj inicijative, slovenski predsjednik Borut Pahor kazao je da sastanak znači puno i za regiju i Europsku uniju.

Sastanak gospodarstvenika

Dan uoči dubrovačkog summita u Cavtatu je održan veliki skup poslovnih čelnika regije, Summit 100, a uoči Budve ove je godine održan u Portorožu početkom prošlog tjedna, okupivši gotovo 200 istaknutih menadžera i gospodarstvenika najvećih tvrtki iz cijele regije. Središnja tema razgovora bila je potpora zajedničkim projektima u sektorima kao što su energetika, turizam, transport, infrastruktura, digitalna ekonomija, prehrambena industrija i ekonomija utemeljena na znanju i visokim tehnologijama, povećanje konkurentnosti i zajednički nastupi na trećim tržištima.

Uz velik broj gospodarstvenika iz Hrvatske, u Portorožu je bila i hrvatska predsjednica koja je sudjelovala na sastanku najuspješnijih poslovnih žena iz regije i na jednom od glavnih panela na kojemu su raspravljali predsjednici Slovenije, Hrvatske, BiH, Kosova i Crne Gore. Na tom panelu pod nazivom 'Novi dogovor za novo doba' rekla je kako Hrvatska podržava ulazak država jugoistočne Europe u članstvo Europske unije kao ključ rješavanja stabilnosti, mira i napretka na ovim prostorima.

'Članstvo u Europskoj uniji vidim kao temelj povjerenja koje će se razvijati za slobodu kretanja ljudi, kapitala, usluga i roba', rekla je. 'Zadaća svih nas, i političara i gospodarstvenika mijenjanje je cjelokupnog imidža našeg prostora, našeg susjedstva, jer to je iznimno bitno za privlačenje investicija', naglasila je, dodajući da je to važno za razvoj prometno-energetske infrastrukture i turizma, za budućnost međusobnih odnosa kao i za ispunjenje strateških ciljeva država jugoistočne Europe.

U Portorožu se Grabar Kitarović sastala s domaćinom skupa, slovenskim kolegom Pahorom, ali je rekla da se nije radilo o klasičnom susretu s bilateralnim pitanjima.

'Nismo razgovarali o hrvatsko-slovenskim odnosima, nego o procesu Brijuni-Brdo', odnosno o tome kako osnažiti proces približavanja svih država u regiji euroatlantskim asocijacijama, kazala je.