Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je nazočila svečanom obilježavanju 390. godišnjice osnutka dviju riječkih gimazija, Prve riječke hrvatske gimnazije i Prve sušačke hrvatske gimnazije. Obje gimnazije sljednice su Isusovačkog kolegija, prve institucionalne obrazovne ustanove u Rijeci, osnovanog 1627. godine.
Kamere RTL Televizije pratile su predsjednicu na posjeti njezinoj srednjoj školi - Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji. 'Jedinu zaključeno četvorku imala je u trećem srednje - iz matematike', javlja RTL.
'Bila sam dobra cura, ali bila sam malo i vražičak. Supruga Jakova tada nisam poznavala. On je bio u jednoj drugoj gimnaziji. Upoznali smo se tek na studiju u Zagrebu. Naravno da sam se zaljubljivala i tijekom osnovne i srednje škole', rekla je predsjednica.
Svečanost Prve riječke hrvatske gimnazije održana je u HNK-u Ivana pl. Zajca, gdje je ravnateljica Jane Sclaunich ustvrdila da je gimnazija spremna na transformaciju obrazovnog sustava kao predvodnica primjene suvremenih obrazovnih metoda u Primorsko-goranskoj županiji.
Bivši učenik gimnazije, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naveo je da su obje gimnazije zaslužne za stvaranje obrazovanog ljudskog kapitala iz kojeg se gradi Sveučilište u Rijeci i akademska zajednica.
U panel raspravi o stanju i budućnosti obrazovnog sustava u zemlji, predsjednica Grabar-Kitarović, nekadašnja učenica te škole, upozorila je kako je u našem društva preniska razina kontinuiteta u provedbi većih projekata, poput reforme obrazovanja.
‘Vrijeme nas je preteklo, ne uspijevamo uloviti korak s usporedivim zemljama, pa je nužno pojačati napore, prvenstveno na jačanju STEM područja koje nosi dodanu vrijednost i predstavlja budućnost’, rekla je.
Ocijenila je tekuća ulaganja u obrazovnu infrastrukturu važnima, ali važno je ulagati i u ljudske resurse. Govoreći o problemu odlaska mladih u inozemstvo, rekla je da podržava mobilnost, jer svatko ima pravo školovati se i raditi nekoliko godina u inozemstvu, ali potom se treba vratiti natrag.
vezane vijesti
‘Vani je život komotniji, uređeniji i dobijete više novaca, ali ste uvijek stranac. U potpunosti sebe ostvariti možete samo u svojoj domovini’, kazala je. Iznijela je vlastiti primjer, jer je bila u inozemstvu na visokim pozicijama, ali se nikad u tim državama nije osjećala kao kod kuće.
Kao probleme vezane uz sve masovniji odlazak u inozemstvu navela je otvorena vrata EU-a ali i nepovoljnu društvenu klimu, jer mladima nisu bitni samo posao i stan, nego i klima međusobnog uvažavanja i optimizma.
Predsjednik Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić problematičnim je ocijenio nemogućnost ostvarenja ozbiljnijih zadataka kroz više mandata vlada, jer se često događa da se cjelokupne strategije mijenjaju s promjenom resornih ministara.
Govoreći o obrazovnom sustavu, Kusić je ustvrdio da su nastavnici potplaćeni, nedovoljno društveno vrednovani i nedovoljno motivirani. ‘Ni jedna vlada do sada nije stavila obrazovanje na vrh prioriteta’, naglasio je.
Primorsko-goranski župan Komadina ustvrdio je da se pri provedbi velikih generacijskih projekata često zastane na polju ideologije, kao zahvalnoj političkoj temi, umjesto da se uspostavi nacionalni konsenzus.
