Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u četvrtak je izrazila zabrinutost za sudbinu oko 900 radnika tvrtke Aluminij, a zbog eskalacije problema u toj strateški važnoj tvrtki zatražila je i očitovanje Vlade Republike Hrvatske. Ocijenila je kako je eskalacija problema u slučaju Aluminija rezultat dugogodišnjeg zanemarivanja očitih problema u poslovanju te strateški važne tvrtke.
"Zabrinuta sam za sudbinu i egzistenciju radnika i čvrsto ih podupirem u zahtjevu za rasvjetljavanje svih činjenica koje su dovele do ove situacije. Želim vjerovati da je Republika Hrvatska kao suvlasnik Aluminija napravila sve u cilju zaštite nacionalnih interesa i interesa radnika o čemu sam zatražila hitno očitovanje hrvatske Vlade", poručila je predsjednica Grabar- Kitarović u priopćenju.
>>> Frka pred zgradom HDZ-a BiH: Prema Čoviću letjele boce, ima ozlijeđenih
Na istu temu oglasio se i SDP-ov saborski zastupnik Franko Vidović.
vezane vijesti
'Neposredno prije privatizacije TLM-a Šibenik 2007. godine, Ministarstvo financija izuzelo je 12 posto dionica Aluminija Mostar koje su bile u portfelju TLM-a. Predmetne dionice nisu nikad, nikad izlistane na burzi, a činile su sa tzv. malim dioničarima većinski paket koji je omogućavao da presudna u odlukama bude riječ hrvatske strane. Također, u momentu kad su predane Vladi RH su bile daleko vrijednije od nominalne vrijednosti. Načelno je postupak izuzimanja dionica iz portfelja TLM-a proveden na način da je Vlada podmirila dug TLM-a prema HEP-u, a zauzvrat uzela dionice koje znače prevagu u odlučivanju u Aluminiju Mostar. Osim toga Luka Ploče u dobrom dijelu ovisi o poslovanju Aluminija Mostar. Nagradno pitanje je: zašto Vlada RH šuti na sadašnju situaciju gašenja Aluminija Mostar i zar je nije briga što će se dogoditi sa Lukom Ploče?', pita Vidović.
Proizvodnja u Aluminiju prekinuta je u noći s 9. na 10. srpnja, kada je četiri minute iza ponoći mostarska kompanija isključena s napajanja električne energije, a njezino je vodstvo ubrzo potom najavilo pokretanje stečaja.
Aluminij je najveća kompanija u Hercegovini, s oko 900 radnika i godišnjim prometom od 320 milijuna konvertibilnih maraka. Osnovana je 1981. godine, a prekinula je proizvodnju ratne 1992., da bi bila obnovljena uz pomoć hrvatske Vlade 1997. Hrvatska država suvlasnik je u toj kompaniji s 12 posto udjela, a po 44 posto imaju Vlada Federacije BiH i radnici.
