GALLUPOVO ISTRAŽIVANJE

Građani tvrde: U SSSR-u se živjelo bolje nego danas

24.12.2013 u 07:00

Bionic
Reading

Građani u više od pola država nastalih raspadom SSSR-a smatraju da se u bivšoj najvećoj državi svijeta živjelo bolje nego danas, rezultati su istraživanja koje je provela američka tvrtka za ispitivanje javnog mnijenja Gallup. Rezultati su objavljeni samo nekoliko dana uoči 22. godišnjice raspada SSSR-a (26. prosinca)

Istraživanjem nisu bile obuhvaćene tri baltičke države (Litva, Latvija i Estonija), za koje bi bilo logično pretpostaviti da bi građani većinski odgovorili da im je neovisnost donijela više dobrog nego lošeg, kako zbog gospodarskog prosperiteta te osobnih i političkih sloboda, tako i zbog članstva u EU-u te izostanka ratova i političke nestabilnosti koji su se pokazali kao pravilo u ostatku bivših sovjetskih republika. Istraživanjem također nije obuhvaćen ni Uzbekistan pa je tamošnje raspoloženje ostalo nepoznanica.

Međutim, od preostalih 11 bivših sovjetskih republika, neovisnost od bivšeg komunističkog imperija prednošću se danas smatra samo u Azerbejdžanu, Kazahstanu, Turkmenistanu i u Gruziji. S tim da je u Gruziji odnos onih koji raspad SSSR-a smatraju pozitivnim u odnosu na druge pukih 37 prema 33 posto i uz čak 30 posto neodlučnih pa je stvarno većinsko raspoloženje ustvari ostalo nedovoljno jasno. Raspad bivše zajedničke države danas se štetnim događajem doživljava u Bjelorusiji i Moldaviji, u Rusiji pak očekivano natpolovičnom većinom, a preko 60 posto takvim ga smatra u Armeniji i Kirgistanu. Posebno iznenađujuće je to što većina Ukrajinaca, čak 56 posto, smatra da im je neovisnost od Moskve donijela većinom promjene na lošije, a 23 posto drži da su Ukrajinci od toga imali pretežno koristi te uz po 10 posto neodlučnih i onih koji nisu htjeli odgovoriti.

Rezultat iz Ukrajine iznenađuje već time što u toj zemlji već više od četiri tjedna traju masovni prosvjedi koje predvodi opozicijski vođa Vitalij Kličko. Predsjednika Viktora Janukoviča on optužuje zbog naglog približavanja Moskvi i okretanja leđa EU-u, jer je, kako Kličko optužuje, Janukovič 'prodao zemlju za jeftiniji plin i povoljne kredite'. Vladimir Putin je, naime, nedavno obećao kolegi iz Kijeva 15 milijardi dolara kroz državne obveznice i kupnju za jednu trećinu cijene jeftinijeg plina. Istodobno, nedavno istraživanje ARD-a pokazalo je da bi čak 40 posto Nijemaca bilo vrlo zadovoljno kad bi Ukrajina uskoro bila primljena u EU, a podrška političara iz EU-a još je i izraženija. Gallupovi rezultati, stoga, predstavljaju veliko iznenađenje, posebno imajući u vidu da je riječ o američkoj tvrtki.

Gledajući ukupno raspoloženje građana u postsovjetskim državama u kojima je istraživanje provedeno, 24 posto smatra da je raspad SSSR-a bio pozitivan, a 51 posto da je to bio negativan povijesni događaj. Istraživanje je pokazalo da je ovakvo većinsko raspoloženje u Rusiji u velikoj mjeri posljedica toga što je ta republika time izgubila dio svoje moći i utjecaja, a kod ostalih je riječ o posljedicama patnji kroz koje prolaze milijuni u ratovima, državnim udarima, gospodarskim slomovima i uvođenju de facto diktatura pod krinkom predsjedničkih demokratskih uređenja. Pretežni je zaključak ispitanih građana da samostalnost i nominalno demokratski izbori nisu donijeli slobodu izražavanja.

Gallup navodi i to da je većinsko pozitivno raspoloženje prema neovisnosti uglavnom prisutno kod obrazovanijih i mlađih osoba, onih koji život u SSSR-u ne pamte. Izuzetak su Gruzija, u kojoj se obrazac ne može primijetiti, i Kirgistan u kojem većina obrazovanih, zbog nemogućnosti zapošljavanja i napredovanja na temelju znanja, smatra da se u SSSR-u ipak živjelo bolje.

Osim ratova zbog teritorijalnih sukoba između pojedinih republika nakon neovisnosti, kao izrazito bitan argument za nostalgiju za sovjetskom unijom u anketi su se navodile slabe mogućnosti životnog napredovanja napornim radom te loše životne perspektive djece ispitanih.