Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škleca proveo je online anketno istraživanje toga treba li u Hrvatskoj praksu pomicanja satova na zimsko i ljetno vrijeme zadržati ili ukinuti. U istraživanju je sudjelovalo preko 1.500 ispitanika, a čak 85 posto njih smatra da je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena
'Glavni razlog prihvaćanja ljetnog računanja vremena u povijesti bila je ušteda glavnog energenta, ugljena, posebice u jeku dotada najvećeg svjetskog sukoba. Danas se više ne može tvrditi da promjene u računanju vremena pozitivno utječu na uštedu energije', kaže Škrlec.
Objašnjava kako zbog ljetnog računanja vremena ljudi dulje drže upaljene klimatske uređaje ljeti, a ranije pale grijanje kad dođe jesen, što pridonosi povećanoj potrošnji energije.
'Postaje jasno da su uštede minorne i zanemarive, za razliku od ušteda kakve su bile u prošlosti, kada društvo nije doživjelo ovakav tehnološki razvoj. Jasno je da danas živimo u drugačijem vremenu, stoga su nam potrebni novi i drugačiji načini uštede energije. Zbog ovih bi razloga, uvažavajući pritom mišljenje građana, kao i mišljenje stručnjaka i znanstvenika, Hrvatska trebala razborito odabrati što je najbolje za nju u bližoj budućnosti, kako u gospodarskom, tako i u ekološkom smislu', govori eurozastupnik Davor Škrlec.
Osim što se 85 posto ispitanika izjasnilo da je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena u Hrvatskoj, njih 68 posto je izjavilo kako smatra da promjena u računanju vremena utječe na zdravlje ljudi i životinja te ih je čak 73 posto doživjelo neugodnosti zbog pomicanja kazaljki na satu.
'Pritom su naveli da se radilo o zdravstvenim tegobama (51 posto), problemima u prometu (37 posto) te poteškoćama pri izvršavanju svakodnevnih obveza (57 posto). Komentari ispitanika dodatno su pokazali da promjene u računanju vremena negativno utječu na bioritam, kako kod odraslih ljudi, tako i kod djece, zatim dovode do neučinkovitosti prilikom izvršavanja poslovnih obveza, a neki su od ispitanika naglasili i vidljive poremećaje u bioritmu kod domaćih životinja. Istraživanje je također pokazalo da približno isti broj ispitanika smatra da promjene u računanju vremena utječu (42 posto) i ne utječu (47 posto) na potrošnju energije', stoji u priopćenju iz Škrlecova ureda.
Odnedavno se zahtjevi za ukidanjem ljetnog i zimskog računanja vremena mogu čuti i u samoj Europskoj uniji, a na tragu toga zastupnici u Europskom parlamentu raspravljat će o potencijalnim štetnostima i koristima ovakve prakse u četvrtak 27. listopada na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
'Dugo vremena u znanstvenim krugovima i široj javnosti traju rasprave oko pozitivnih i negativnih aspekata ljetnog i zimskog računanja vremena. Indija, Japan i Kina samo su neke od zemalja koje ne koriste ovu metodu. Isto tako, Rusija je prije nekoliko godina, a Turska odnedavno, prekinula s navedenom praksom, a sad i sve veći broj zemalja svijeta dovodi u pitanje učinkovitost ljetnog i zimskog računanja vremena', poručuju iz Šklecova ureda.
U Hrvatskoj je, kao i u ostalim članicama Europske unije, zakonski regulirano ljetno i zimsko računanje vremena.
