Za razliku od središnjeg proračuna koji u iduću godinu ulazi s nešto više od četiri milijarde eura ili 30 milijardi kuna deficita, Vlada smatra da će gradovi i općine ostvariti 275 milijuna eura ili dvije milijarde kuna suficita.

Višak od 142 milijuna eura očekuje se i u ovoj godini, što je bio i jedan od razloga da vladajuća ekipa s Markova trga pritisne načelnike i gradonačelnike da se odreknu prireza na plaće, odnosno dohotke. No, dok HDZ-ovi gradonačelnici stegovno slijede politiku Vlade, u gradovima kojima ravnaju stranke koje su oporba na nacionalnoj razini situacija je šarolika, a dio gradonačelnika odlučio se na dizanje poreza gotovo do zakonskog maksimuma.

Lani je od prireza prikupljeno 210 milijuna eura, najviše u Zagrebu, ove godine će još i više ima li se na umu podatak da su u prvih devet mjeseci ove godine gradovi i općine naplatili čak 25 posto više prihoda od poreza na dohodak nego 2022. godine.

To bi značilo da će porez na dohodak i prirez u ovoj godini donijeti jedinicama lokalne uprave oko 2,5 milijarde eura ili gotovo 19 milijardi kuna poreza na dohodak. Brža je to stopa rasta poreznih prihoda i od PDV-a na što je, osim rekordnog povećanja plaća od 16 posto u ovoj godini, utjecalo i širenje porezne baze kroz povećanje broja zaposlenih te činjenicu da je sve veći broj radnika nakon povećanja plaća počeo plaćati porez na dohodak.

Istraživač Instituta za javne financije Ivica Urban kaže da je prošle godine otprilike trećina zaposlenih podnosila dvije trećine ukupnog poreznog tereta u zemlji, kad je u pitanju porez na dohodak, pišu novinarke Večernjeg lista Ljubica Gatarić Iva Boban Valečić Suzana Lepan Štefančić.