Mate Granić, nekadašnji ministar vanjskih poslova iz vremena Franje Tuđmana, smatra da je najbolje, nakon što je Međunarodni sud pravde (ICJ) odbacio hrvatsku tužbu i srpsku protutužbu za genocid, da Hrvatska i Srbija svoje odnose i buduću suradnju zasnuju na interesima
'Život ide dalje, a najbolji način je suradnja na račun interesa, rješavanjem otvorenih pitanja. Pitanja granice na Dunavu treba riješiti bilo dogovornom, bilo arbitražom. ICJ je u presudi uputio na rješavanja pitanja nestalih osoba, a povratak blaga također treba biti prioritet, o čemu je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović već najavila da će se brinuti', kazao je Granić. Bivši inoministar kaže da je nužno riješiti i pitanja provedbe ugovora o sukcesiji te naravno unaprijediti gospodarsku suradnju.
Šef hrvatske diplomacije od 1993. do 2000. kaže da je presuda odbacila tužbe, ali naglašava da je jasno kazala da je Srbija bila agresor na Hrvatsku te da su srpske snage i bivša JNA počinile brojne zločine, povrede ljudskih prava i humanitarnog prava, ali da po namjeri i opsegu nisu bili genocid.
Također je izrazio zadovoljstvo time da je ova presuda čvrsto potvrdila presudu Žalbenog vijeća Haškog suda o tome da nije bilo prekomjernog granatiranja u operaciji Oluja, a potvrđeno je i mišljenje Haškog suda o tzv. brijunskom transkriptu. Presuda će, mišljenja je, biti i predmet razmatranja međunarodnih pravnika s pitanjem je li moguće uopće osuditi nekoga za genocid.
'Iz ove presude Srbija treba izvući povijesnu poduku', naglašava Granić. Ipak, iz Beograda nakon presude stižu drugačiji komentari, na osnovi kojih se da zaključiti da Srbija nije spremana suočiti se, niti podnijeti odgovornost za rat i zločine te štetu koju su srpske vojne i paravojne postrojbe počinile u Hrvatskoj za trajanja Domovinskog rata. Granić smatra da je to ozbiljan problem, ali problem Srbije.
Zbog nepomirljivog stava u Hrvatskoj su sve glasniji pobornici teze da Hrvatska kroz pristupne pregovore Srbije s EU-om treba nametnuti jasne zahtjeve koji bi službeni Beograd primorali da se suoči s posljedicama počinjenih zločina u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog stoljeća. 'Srbija će morati, kao i svi koji su ulazili u EU, ispuniti kriterije te će poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima za Hrvatsku biti jako važno poglavlje tijekom srpskog pregovaračkog procesa', zaključio je Granić.
