ZAGREB - Vidas ističe da bi, osobito sa stajališta EU, primjena međunarodnog prava u rješavanju graničnih sporova trebala biti to važnija u regiji koju u konačnici želi stabilizirati. To se dugoročno može postići samo pridržavanjem načela "vladavine prava", što ga i sama Unija proklamira kao svoj temelj, napominje Vidas.

Dodaje da svaki prijedlog za određivanje granica pomoću političkih rješenja otvara put arbitrarnim kriterijima - umjesto isključivo pravnim, za sve jednakim i objektivnim - pa zato može prerasti u doprinos dugoročnoj destabilizaciji regije.

"Zbog tog razloga, ne samo za Hrvatsku i Sloveniju, nego i za EU, u rješavanju toga graničnog spora međunarodno pravo treba biti crta ispod koje se ne ide", izjavio je Vidas.

"Za razliku od rješavanja 'kriznih žarišta', za izlazak pred Međunarodni sud dvjema državama ipak ne trebaju nobelovci, nego odgovorni političari - a za rješenje graničnoga spora između dviju suverenih država isto tako nisu potrebni 'mudraci', nego kvalificirani suci koji su stručnjaci za međunarodno pravo", smatra Vidas.

"Kompromisno i pravično rješenje na taj način jest moguće postići, ali samo unutar okvira određenih međunarodnim pravom, što uostalom pokazuje i najnovija presuda Međunarodnoga suda u sporu između Rumunjske i Ukrajine", rekao je.

S obzirom na granični spor na moru između Hrvatske i Slovenije, Vidas smatra da je ključno to što postoje dvije jasne geografske činjenice na koje se nadovezuje međunarodno pravo - prva: u Piranskom zaljevu (Savudrijska vala) je dio obalne crte hrvatski, a dio slovenski, pa zato Slovenija ne može sama imati suverenost nad cijelim Piranskim zaljevom; i druga: kad bi, makar hipotetski, Slovenija i imala cijeli Piranski zaljev, to i dalje ne bi bio dostatan temelj za ostvarivanje prava na "izravni teritorijalni izlaz na otvoreno more" jer bi polazne crte teritorijalnog mora Slovenije opet ostale više od 12 nautičkih milja udaljene od najbližeg otvorenog mora i točke pet iz Osimskog ugovora.

"Zbog tih razloga, Slovenija po međunarodnome pravu ne može dobiti suverenost nad cijelim zaljevom ni 'izravni teritorijalni izlaz na otvoreno more', ali joj je pristup otvorenome moru zajamčen međunarodnim pravom", rekao je.

Davor Vidas priznati je stručnjak za međunarodno pravo s 25-godišnjim iskustvom. Direktor je Odjela za pomorstvo i pravo mora u norveškom Institutu "Fridtjof Nansen". Vodio je mnoge timove pravnih stručnjaka sa svih kontinenata i bio je konzultant međunarodnih organizacija. Član je Međunarodnog vijeća Instituta za pravo mora pri američkome Sveučilištu "Berkeley", te supredsjedatelj Grupe pravnih stručnjaka za Sredozemno more pri Svjetskoj uniji za zaštitu prirode.