Peđa Grbin neće se kandidirati na unutarstranačkim izborima i odlazi s čelnog mjesta glavne oporbene stranke. U povijesti će biti upisan kao četvrti predsjednik SDP-a, a sa strankom je imao uspona i padova, no pozicije ga je koštala činjenica da ju nije uspio dovesti na vlast
Kada je u listopadu 2020., prije gotovo četiri godine, došao na čelo stranke, Peđa Grbin u svojim je rukama imao duboko podijeljen SDP. Na jednoj strani bili su ljudi koji su podržavali bivšeg predsjednika Davora Bernardića, a s druge strane nalazili su se Grbin i drugi viđeniji članovi koje se smatralo bliskima Zoranu Milanoviću.
Ni rejting stranke nije bio na najboljim granama, oko 17 posto, i sam izbor Grbina za novog predsjednika nije ga uspio značajno podignuti, a nadolazeće godine pokazat će da može pasti i niže.
Već sam početak mandata za Grbina nije dobro započeo i samo tri dana od izbora našao se u sukobu s Klubom zastupnika SDP-a nakon što je odbijen njegov prijedlog kadrovskih rošada po saborskim odborima. Grbin je za odbijenicu odmah optužio bivšeg predsjednika Bernardića i time je započeo sukob koji će na kraju rezultirati i raskolom u stranci.
vezane vijesti
Za vrijeme Grbinova mandata na čelu SDP-a raspuštale su se lokalne organizacije, poput zagrebačkog SDP-a uoči lokalnih izbora 2021., i to pod izlikom da se tu organizaciju trebalo očistiti od 'bandićevaca'.
Lokalni izbori prije tri godine bili su prvi veći test za Grbina, no rezultati i nisu baš oduševili. Posebice se to odnosilo na Zagreb, gdje je Joško Klisović, kojeg je kao kandidata za gradonačelnika gurao vrh stranke, podbacio. Zbog neuspjeha na izborima čelništvo je ponovno raspustilo zagrebački ogranak, a iz SDP-a su tada isključeni Gordan Maras te Bernardiću bliski bivši glavni tajnici stranke Nikša Vukas i Zvane Brumnić, zatim Marina Bilić Opačak te Rajko Ostojić, sveukupno oko tri tisuće članova.
SDP je zbog toga ostao bez četiri saborska zastupnika, a rejting mu je nakon lokalnih izbora bio na oko 13 posto, gotovo nikad tako nisko. Upravo je izbacivanje saborskih zastupnika bio razlog za konačni raskol u stranci. Klub zastupnika SDP-a, u kojem je sjedila većina vjerna Bernardiću, odbio je izbačene SDP-ovce izbaciti iz kluba te su isključeni ili su sami napustili stranku. SDP-ov klub zastupnika spao je na samo njih 14 jer je otišlo čak 18 'pobunjenika'.
Bio je to vrhunac dugogodišnje agonije i svađa u glavnoj oporbenoj stranci, a samo godinu dana nakon što je došao na njeno čelo, Grbin je u rukama imao podijeljeni SDP i rejting od svega 12 posto.
Iako se unutar stranke nakon raskola i čistke situacija malo primirila, Grbina su uskoro dostigle optužbe o zlouporabi saborske naknade za odvojeni život, što mu HDZ-ovci izvlače i dandanas. Naime otkrilo se da je godinama primao naknadu za odvojeni život iako je s obitelji živio u Zagrebu. Mjesec dana nakon prozivki novac je odlučio 'vratiti', no ne u državni proračun, već je tadašnjih 50 tisuća kuna uplatio humanitarnoj udruzi.
Novi unutarstranački problemi ponovno su se otvorili u jesen 2022., kada je zagrebački SDP na čelu s Viktorom Gotovcem raskinuo suradnju s Možemo, na što je šokirana središnjica reagirala izbacivanjem Gotovca iz članstva. Kuhalo je zbog izborne suradnje s Centrom Ivice Puljka u splitskom SDP-u, a kada su došle ozbiljnije pripreme za parlamentarne izbore i postavljanje Grbina kao kandidata za premijera, dio stranke, iako ne javno, nije bio zadovoljan tom idejom.
Neki od članova smatrali su ga slabim kandidatom, na što je on odgovarao da i Olaf Scholz nije popularan, ali je svejedno njemački kancelar. Kritike su se nastavile u kuloarima, a onda je Grbin izvukao rješenje iz rukava - Zoran Milanović bit će kandidat na SDP-ovoj listi i kandidat za premijera.
Ideja je šokirala javnost, kao i same SDP-ovce, a Grbinu i stranci nije puno pomogla na izborima. Ustavni sud odmah je zabranio Milanoviću da bude kandidat, a poslije izbora da bude mandatar, pa i eventualni premijer.
SDP je na parlamentarnim izborima bio druga stranka po broju glasova, s gotovo istim brojem mandata kao i na posljednjim parlamentarnim izborima, kada joj je na čelu bio Bernardić. U postizbornim razgovorima nisu uspjeli sastaviti većinu u parlamentu i to je bio znak da stranački dužnosnici javno počnu tražiti odlazak Grbina, a prvi je bio šef splitskog SDP-a Davor Matijević.
Unatoč stalnim novinarskim pitanjima planira li podnijeti ostavku, Grbin je kazao da će o svemu govoriti nakon europskih izbora te je danas konačno otkrio da odlazi s mjesta predsjednika SDP-a, a smatra da je za svoj rad na čelu stranke zavrijedio četvorku. Iako je u posljednje četiri godine SDP bio na gotovo najnižim granama po pitanju rejtinga, Grbin ostavlja SDP na oko 20 posto popularnosti, ali i kao najveću i najjaču oporbenu stranku u Saboru.
