"Život u kontejneru, hladnoći, po zimi, vrelini, po ljeti, život gdje za nuždu moraš izlaziti na poljski wc dok pada snijeg ili kiša - nije život dostojan čovjeka", poručio je Grbin ministru Bačiću nakon osmosatne rasprave o interpelaciji oporbe o radu Vlade na obnovi od potresa.

Upozorio je i da se doista dugo čekalo te da do 15. veljače u saborskoj raspravi moraju imati Zakon o obnovi.

Grbin je istaknuo kako pomoć mora biti usmjerena na to da ljudi na tim područjima žive u normalnim uvjetima, uvjetima dostojnim čovjeka. A onda i da se ozbiljno razmisli koji su to projekti revitalizacije koji bi, prije svega, na području Banovine trebali pomoći da se kvaliteta života tamo unaprijedi na viši standard od one koja je bila prije potresa.

Upozorio je da su dvije godine nakon potresa na Banovini i tri godine u Zagrebu u prevelikoj mjeri potrošene jer nije napravljeno dovoljno.

Tijekom rasprave i drugi oporbeni zastupnici upozoravali su da je obnova neuspješna i spora, a vladajući su najavili da će se "vrlo brzo vidjeti snažni građevinski radovi", a fokus će biti na iskorištavanju sredstava iz Fonda solidarnosti EU, konstrukcijskoj obnovi, gradnji zamjenskih kuća i višestambenih zgrada.

"Činjenica da obnova Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Banovine je nestvarno spora", rekla je Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka). Smatra da je ona nestvarno spora jer nije bila prioritet premijeru Andreju Plenkoviću. Podsjetila je i kako su od početka tražili da se obnova centralizira u jednu instituciju, ali i da nije dobro da je to u sklopu ministarstva. Uz to, zalagali su se i za jačanje samoobnove, ali za to Vlada, istaknula je, nije osigurala efikasne mehanizme.

Siniša Hajdaš Dončić (Klub SDP-a) upozorio je kako je od 30 kuća u Zagorju, koje je trebalo srušiti i izgraditi nakon potresa, do danas rezultat - nula. Stoga, smatra, da je zemlji potrebna jedna progresivna vlada koja će zemlju izvući iz "ove hladnoće u svakom obliku" a koju najviše osjećaju građani pogođeni potresom. Zato, poručio je, obnovu treba usmjeriti ne samo na zgrade i kuće, nego na obnovu života u punom smislu.

Ocijenio je i da je novi Zakon o obnovi, koji će podržati, opet neambiciozan i opet se fokusira na "krpanje i popravke" bez razvojne i urbanističke vizije.

Također, i Davorko Vidović (Klub Socijaldemokrata) upozorio je da se govori samo o obnovi kuća upitavši se gdje su ljudi, tko ih spominje, gdje žive i gdje rade. "O tome vlada popriličan muk", poručio je. Naveo je da su Sisak i Banovina danas prostor rezignacije, osjećaja napuštenosti i straha ljudi za njihovu budućnost.

Upozorio je i kako je to prostor šikara, sve više neobrađenih polja, s viškom srušenih kuća i zastrašujućeg manjka ljudi. Također, iznio je podatak da je 35.000 ljudi napustilo Sisačko-moslavačku županiju u zadnjih deset godina.

Nikola Mažar (Klub HDZ-a) rekao je su pred obnovom "ljepši i bolji dani" što se tiče broja gradilišta na potresom pogođenim područjima. Naveo je kako se trenutno radi na 105 zamjenskih kuća koje su u različitim fazama izgradnje, ugovoreno je 578 zamjenskih kuća te se sada radi i na 20 višestambenih zgrada sa 308 stanova.

Mažar je kazao i da osim 450 osoba koje se nalaze u kontejnerskom naselju i kontejnerima pored svojih razrušenih kuća imamo i nekoliko tisuća osoba u zamjenskom smještaju koji se žele vratiti na svoja zemljišta.