Grčić se nije snašao i nije detaljnije objasnio što znači najava 'kompenzacije', a nije znala odgovoriti ni njegova glasnogovornica. Potpredsjednika Vlade potom smo presreli na ulici i zamolili da precizira na što je mislio - hoće li eventualno uslijediti smanjenje dužnosničkih plaća - pa je šeretski kazao da je 'namjerno bio nejasan kako ništa ne bismo razumjeli'.

Baldasar je bio nešto snalažljiviji, pa je na upit o svojoj plaći odgovorio da 'o tome mora pitati suprugu'. Grčićev posjet rodnom Splitu - prigodno, u petak poslijepodne - uslijedio je nakon što su mediji navodno krivo protumačili njegove izjave da Dalmatinci više ne trebaju računati na tvornice, već da bi se morali okrenuti uslugama. 'Mislio sam samo na Split, koji je centar regije i nema prostora za novu industriju, koja se kao i u cijelom svijetu pomiče na periferiju. Zato imamo poslovne zone', objašnjavao je Grčić prije nego što je krenuo u polusatno nabrajanje megaprojekata u gradu i okolici, koji će se većinom financirati iz europskih fondova u iznosu od 50 do 80 posto i svi su pred potpisivanjem ugovora ili raspisivanjem javnog natječaja. Konkretne rokove, doduše, spominjao je rijetko ili nikako.

'Zatvorite oči i pokušajte vizualizirati, to je nova slika Splita i Dalmacije!' oduševljen je bio kada je završio s predstavljanjem buduće splitske brze gradske željeznice od centra grada do kaštelanskog aerodroma, zatim vodoopskrbnog sustava Splita, Solina, Klisa, Dugopolja i Podstrane vrijednog 65 milijuna eura, nastavka projekta Eko-Kaštelanski zaljev od 100 milijuna eura, novog Znanstveno-inovacijskog centra od 25 milijuna eura i konačne izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Svašta je Grčić nabrojao: i skoro uređenje Doma mladih, i obnove javnih zgrada, pa čak i mogućnost da pomoću europskog novca splitski javni prijevoznik Promet umjesto dizelaša nabavi potpuno nove gradske autobuse na plin. Tradicionalno je spomenut most za Čiovo koji vrlo brzo ide na natječaj, zatim Pelješki most za koji je 'rezervirano 400 milijuna eura' te kaštelanski dio splitske obilaznice - dok za onaj drugi, omiški, treba napraviti novi projekt kako bi bio isplativiji.

'Ovo su samo projekti za Split i dio Dalmacije, a da ne govorimo o Zračnoj luci Dubrovnik koja je vrjednija od zagrebačke, zatim obilaznicama Vodica, Drniša i Knina... Dakle, na najbolji način demantiramo sve one koji tvrde da nismo dovoljno spremni za povlačenje sredstava iz europskih fondova. Ono što smo u tišini radili dvije i pol godine, sada konačno izlazi vani', zadovoljan je Grčić.

Nitko, pa ni on ni Baldasar, nije se previše uzbudio oko slučaja robne kuće Standa' koju je još prije desetak godina Ministarstvo pravosuđa trampilo sa Željkom Kerumom za svoje znatno vrjednije nekretnine, jer je baš ondje namjeravalo smjestiti splitski sud. To se pokazalo nemogućim, sud je preseljen u podstanarstvo u poduzetničku zonu Dračevac na periferiji grada, a Standa propada.

Grčić je ipak slavodobitno objavio da će nakon punih devet godina, država ponovno pokušati prenijeti Dračevac u splitsko vlasništvo, a Baldasar je objasnio da će se sud vratiti u središte grada 'u roku od tri, četiri godine'. Samu poduzetničku zonu, pak, možda će ponuditi IKEA-i, već je nešto pokušao kontaktirati s tom tvrtkom...

Upitali su novinari Grčića i za najavu smanjenja plaća u javnom sektoru, pa je odgovorio da će - kada Ministarstvo financija potpuno razradi projekt - premijer Zoran Milanović sve osobno predstaviti. Potvrdio je da se ozbiljno razmatra smanjenje pristojbe HRT-u s 80 na 40 kuna 'jer je njima kao i drugim javnim tvrtkama davno poručeno da se moraju restrukturirati i smanjiti troškove'.

'Možemo li to tolerirati unedogled? Stavite na papir program koji rade s programom komercijalnih televizija, pa usporedite...' tvrdo će Grčić. Za postupak Europske komisije i najavljene sankcije Hrvatskoj jer nije usvojila direktivu o energetskoj učinkovitosti, nije ni čuo, a i da jest - kaže da se radi o promašaju koji neće imati efekta 'jer direktiva je već usvojena'. Priznao je i da Vlada razmišlja o mogućnosti prodaje hrvatskog državljanstva stranim investitorima, premda je to pod nekim uvjetima moguće i danas, no začudilo ga je kako 'ideje iz Vlade spontano dolaze do javnosti'.

Hoće li Vlada, ako već želi povećati osobnu potrošnju, reagirati na činjenicu da banke ne poštuju pravomoćnu sudsku presudu u slučaju Franak? Nije bio konkretan, samo je pozvao pravosuđe da radi svoj posao...