Nema nikakve sumnje, Hrvatska će uvesti porez na kamatu od štednje u siječnju 2015., a porez na nekretnine počet će se primjenjivati od 2016. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da još samo treba definirati koje će to biti porezne stope. Govorilo se i o uštedama na račun usklađivanja plaća za jednaka radna mjesta u javnom sektoru...
Početkom godine bivši ministar financija Slavko Linić poslao je u Bruxelles plan za rezanje proračunskog duga prema programu prekomjernog deficita. U njemu je uvrstio uvođenje poreza na kamatu od štednje od siječnja 2015. te porez na nekretnine od siječnja 2016. Premijer Zoran Milanović tada je govorio da će učiniti sve da se ti porezi ipak ne uvedu, ali očito u tome nije uspio.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić na današnjoj konferenciji za novinare rekao je da oba poreza idu kako je najavljeno: 'Kako smo dogovorili, tako ćemo i uvesti poreze, ne možemo stalno mijenjati planove. Novih opterećenja neće biti, možemo samo razmisliti o rasterećenjima, no o tome ćemo javnost na vrijeme obavijestiti.'
Očito je pritisak Europske komisije za uvođenjem tih poreza bio prevelik, čak su, rekao je Grčić, ponudili da će pomoći u definiranju modela poreza na nekretnine. Koje će biti stope novih poreza, Vlada još nije definirala. Danas o tome raspravljaju na užem kabinetu Vlade, no nije sigurno hoće li prijedlog biti prezentiran na sutrašnjoj sjednici Vlade ili tek nakon godišnjih odmora u drugoj polovici kolovoza.
Prema našem planu poslanom u Europsku komisiju, radnici će u mirovinu sa 67 godina starosti početi ulaziti 2030. U Bruxellesu su se tome usprotivili i preporučili Hrvatskoj da ranije krene s kasnijim ulaskom u mirovinu, no prema riječima ministra rada i mirovinskog osiguranja Miranda Mrsića, Hrvatska na to ipak neće pristati.
'Zasad ostajemo pri stajalištu da je prva godina produljenja dobi za ulazak u mirovinu 2030. godina, jer pomicanjem tog datuma prema naprijed nećemo napraviti nikakve uštede i nećemo dobiti pozitivne efekte. Za to se pripremamo sa stručnjacima s ovog područja i razmatramo sva pitanja', rekao je Mrsić.
Ministar Grčić zamoljen je da objasni najnoviji podatak Državnog ureda za statistiku koji kaže da je prvi put ove godine pala industrijska proizvodnja u mjesecu lipnju. On je rekao da je to 'lagani pad' koji se manifestirao zbog činjenice da je prošlogodišnji lipanj bilježio rast industrijske proizvodnje pa u usporedbi s prošlom godinom sada imamo pad. Osim toga, kaže da su neki drugi sektori postali dominantni, ali zapravo negativan trend nije znao objasniti.
Kako i turizam bilježi lošu statistiku, a proračun se i puno manje puni na račun PDV-a, na jesen nas očekuje rebalans proračuna. Grčić kaže da je on ponajprije nužan zbog saniranja šteta od poplava novcem iz proračuna: 'Vlada je stala iza svih ljudi pogođenih u poplavama i sada trebamo samo računovodstveno zatvoriti proračun. (...) Manja prihodna strana svakako će tražiti određene korekcije u rashodima, a o čemu će biti riječi čut ćete za par tjedana kada budemo imali spremnu priču.
Na pitanje hoće li biti rezanja plaća za 250 tisuća zaposlenih u javnom sektoru, ministar Mrsić kaže da zbog Centralnog obračuna plaća (COP) sada imamo uvid u sva radna mjesta te da će umjesto rezanja plaća možda biti nekih usklađivanja.
'Preko COP-a imamo uvid za sva radna mjesta, sva opterećenja i radne sate. Temeljem te analize vidjet ćemo gdje su plaće različite za isto opterećenje, radno mjesto i stručnu spremu, a da imamo različite plaće u sustavu. S analizom ćemo izaći vrlo brzo, a za sada mogu reći samo da sigurno neće biti nikakvog linearnog rezanja plaća. Uštede se mogu napraviti i već smo napravili u prijevozu, neisplaćivanju božićnica i regresa...', rekao je Mrsić.
Upitan gdje još postoji prostor za rezanje, ponovio je da će kroz COP upravljati sustavom plaća, ali više nije otkrivao. Dalo se tek zaključiti da će se kroz COP najviše provjeravati plaće onih koji dobivaju više 10.000 kuna mjesečno, ali i sve druge plaće. Dodao je da se uštede mogu postići i kroz kolektivni ugovor u zdravstvu te temeljni kolektivni ugovor za državne službenike, o kojima se pregovara.
Ministri su se pohvalili efektom 'crnih lista' poslodavaca koji ne isplaćuju plaće i doprinose. Tvrde da je u tjedan dana čak 311 tvrtaka i 17 obrtnika isplatilo zaostale plaće i doprinose radnicima.
Ministar Grčić na kraju je rekao čak da razmišlja o uvođenju 'bijelih lista' poslodavaca koji na vrijeme i uredno plaćaju svojim radnicima te da bi oni s vremenom tako skupljali pozitivne bodove pa možda i neke privilegije. To je izazvalo mnogo prigovora i pitanja od novinara začuđenih jer se razmišlja o nagrađivanju onih koji jednostavno poštuju zakone. Pitanje na koje nismo dobili odgovor je - zar uredno isplaćivanje plaća i doprinosa ne bi trebalo biti uvjet da netko uopće smije djelovati na tržištu?