Hrvatska se sve češće uspoređuje s Grčkom premda premijer Milanović odlučno odbacuje odbacuje bilo kakvu sličnost. Međutim, u ovoj godini Europska komisija predviđa pozitivan rast i za Grčku, a jedine dvije zemlje članice koje će ostati u recesiji su Hrvatska (-0,6%) i Cipar (-4,8%), navodi Euinside, ističući da proljetna prognoza EK značajno odstupa od vizija Vlade, koja još uvijek očekuje izlazak iz recesije.

U odgovoru na pesimistična očekivanja Komisije potpredsjednik Vlade Branko Grčič rekao je da bi Hrvatska, kada ne bi bilo zahtjeva Europske komisije za smanjenjem proračunskog deficita za više do 2% BDP-a, sigurno izašla iz recesije.

Ova izjava, kao i akcije Vlade u posljednje vrijeme sugeriraju da su Vladini dužnosnici saznali za posljedice procedure prekomjernog deficita tek kad je zemlja pristupila Uniji. Međutim, to nije točno jer Hrvatska je dobrovoljno pristala sudjelovati u Europskom semestru od početka 2013, što znači šest mjeseci prije pristupanja. Osim toga, budući da je potpisala ugovor o pristupanju, hrvatski ministri i zastupnici u svojstvu promatrača sudjelovali su u radu Vijeća i Europskog parlamenta upravo u vrijeme kada su se raspravljala sva pitanja o proceduri prekomjernog deficita.

Osim toga, kao dio svojih obveza o pristupanju, Hrvatska je morala prihvatiti do kraja 2013. tzv. reformu ekonomskog upravljanja Unije koja uvodi oštrije mjere za provedbu Pakta o stabilnosti i rastu. Ne postoji način da Vlada nije znala što ju čeka u obuzdavanju proračunskog deficita. Ukoliko Europska komisija ne bi inzistirala na oštrim mjerama smanjenja potrošnje, Hrvatskoj sigurno prijeti grčki scenarij zbog brzine povećavanja duga, ističe portal.

Činjenica je da je vlada Zorana Milanovića povukla neke poteze za smanjenje deficita, međutim od prošle godine aktivnosti u tom smjeru su prilično kaotične, a ponekad i panične, konstatira Euinside. Rebalans proračuna događa se barem jednom godišnje. S vremena na vrijeme, Vlada izlazi s raznim mjerama za poticanje rasta i ograničavanja državne potrošnje, ali značajnijih rezultata nema.

U međuvremenu, izbile su napetosti između premijera i ministra financija koje su završile smjenom ministra Linića. Prije odlaska iz Vlade Linić je uveo na porez lutrijske dobitke, povećao doprinos za zdravstveno osiguranje s 13% na 15%, prenio dio mirovinskih doprinosa iz drugoga u prvi stup te najavio porez na kamate na štednju te porez na nekretnine.

Ali ipak Vlada ne uspijeva uvesti red u strateškim državnim tvrtkama koje su glavni izvor rasta javnog duga.

U lipnju će Europska komisija prvi put izaći sa svojim preporukama za Hrvatsku. Nakon prezentacije, Zagreb će se morati uskladiti s njima i redovito izvještavati o napretku njihove provedbe. Za neuspjehe na nacionalnoj razini Vlada više neće moći prebacivati odgovornost na Bruxelles. Ono što može biti djelomično opravdanje za Hrvatsku jest to što je zemlja još uvijek u procesu prilagodbe na život u EU, što smanjuje mogućnost fokusiranja na domaće probleme.

Vlada je tek na početku radikalnih reformi u ključnim sektorima poput mirovinskog sustava, zdravstva i državnih poduzeća, i to u okruženju vrlo jakih otpora sindikata.

No ipak, prebacivanje krivnje od samog početka na Bruxelles za sve nedaće nagomilane prije pristupanja jest, blago rečeno, neodgojeno, zaključuje Euinside.