S ekonomskog stajališta razlike između Grčke i drugih europskih zemalja postale su jasnije u procesu približavanja ekonomskoj i monetarnoj uniji. Naime, Helenska republika bila je jedina država koja nije uspjela ispuniti kriterije konvergencije, pa nije ispunjavala uvjete za euro već od prve faze. Ipak euro usvaja 1. siječnja 2001., odričući se svoje drahme, najstarije europske valute, a kriza u kojoj se nalazi već godinama pokazuje kako je u Uniju ipak ušla prerano.

Smještena u neposrednoj blizini raskrižja Europe i Azije, Grčka je jedna od kolijevki europske civilizacije, čiji su drevni znanstvenici napravili veliki napredak u filozofiji, medicini, matematici i astronomiji. Grčki gradovi-države bili su pioniri u razvoju demokratskog oblika vlasti. Povijesno i kulturno naslijeđe Grčke ostavilo je utjecaja u čitavom modernom svijetu - u književnosti, umjetnosti, filozofiji i politici. Tisuće riječi iz grčkog jezika koriste se danas u svjetskim jezicima: akademija, maraton, tajfun… samo su neke od njih. Kada znamo sve to, gotovo nam nezamislivo zvuči podatak da je još 1950-ih godina samo tridesetak posto Grka bilo pismeno. Danas je stopa pismenosti viša od 95 posto.

Moderna Grčka ima republikansku strukturu na temelju Ustava iz 1975. Više od 300 pripadnika jednodomnog parlamenta bira se na razdoblje od četiri godine, a država je podijeljena na 13 administrativnih regija. Ono što je zanimljivo za Grčku jest to da je glasovanje obavezno: svaki građanin stariji od 18 godina po zakonu je dužan izaći na izbore.

Više od 50 posto grčke industrije nalazi se u širem području Atene, a glavni gospodarski sektori su poljoprivreda, turizam, graditeljstvo i pomorstvo.

Grčka ima jednu od najnižih stopa razvoda u Grčkoj Europskoj uniji. Ali tradicionalno ima najveću stopu pobačaja.

Prva asocijacija na Grčku nije više mitologija i Olimpijske igre, već kriza

Po stopi nezaposlenosti Grčka je na neslavnom drugom mjestu u Uniji, iza Španjolske sa 26,6, posto: s gotovo pet milijuna radno sposobnih i stopom nezaposlenosti za 2012. od 24,4 posto. Usporedbe radi, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj 2012. bila je 20,4 posto, što znači da Hrvatsku čeka brončana medalja kada uđe u EU 1. srpnja. Podatak iz 2009. govori kako je 20 posto Grka živjelo tada ispod granice siromaštva. Ne postoji podatak za naredne tri godine, ali možemo zaključiti da je danas postotak sigurno veći.

Vanjski dug je na kraju 2012. iznosio 576,6 milijardi dolara, na temelju čega je Grčka 25. država na svijetu s najvećim vanjskim dugom.

Posljednji čin u grčkoj tragediji svakako je odluka vlade o zatvaranju državne televizije i radija. Vijest je objavljena bez ikakvog prethodnog upozorenja, što je šokiralo javnost. Sindikati su se digli na noge i Grčkom je zavladao opći štrajk, kao i nebrojeno puta prije otkako je izbila kriza. Mediji pišu kako je ugrožena i koalicijska vlada.

Nekoliko dana prije toga Međunarodni monetarni fond priznao je da je njihova politika štednje u Grčkoj podbacila.

Uz toliko pesimizma iz Grčke, red bi bio sagledati i onu optimističnu stranu. U toj priči posebno mjesto zauzima grčka kuhinja koja je od najstarijih na području Europe. Počela se razvijati još u antičko doba kada su kuhari bili slavni i cijenjeni gotovo kao i sami filozofi. Grčka kuhinja temelji se na kozjem mesu i janjetini. Riblja jela su također popularna, također sirevi i jogurt, a uporaba začina neizostavna je. Maslinovo ulje, koje se proizvodi u velikim količinama, daje osobit okus grčkoj hrani. Štoviše, Grčka je treći vodeći uzgajivač maslina, a neke od maslina koje su posađene u trinaestom stoljeću još uvijek se koriste. Dakako, neizostavno je vino. Prema mitološkoj predaji, grčki bog vina Dioniz pokazao je Grcima tajnu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina, a oni svoja znanja prenose već generacijama s koljena na koljeno. Zanimljivo je da se nekim sortama dodaje - borova smola.

Jedna od asocijacija na ovu zemlju izmišljeni je ples sirtaki koji je stvorio Mikis Teodorakis 1964. kao glazbu za poznati film 'Grk Zorba' (sniman po romanu Nikosa Kazancakisa). Navodno je stvoren kako bi se glavnom glumcu Anthonyju Queenu, koji nije bio nadaren za izvođenje grčkih plesova, olakšalo snimanje. Zajedno s filmom, sirtaki je stekao međunarodnu slavu i postao za ne-grke pojam grčkog plesa.