Objavljujući svoje prioritete za šest mjeseci tijekom kojih će biti na kormilu Europske unije, Grčka je na prvo mjesto stavila borbu protiv ekonomske i financijske krize, potom pitanje migracija i upravljanja granicama, te pomorsku politiku. Proširenje nije među njezinim prioritetima, ali upravo pod grčkim predsjedanjem Srbija će 21. siječnja početi pristupne pregovore.

Po pitanju ekonomske krize, naglasak će biti stavljen na rast, zapošljavanje - u trenutku u kojem su stope nezaposlenosti u više zemalja EU-a dosegle povijesne rekorde, poglavito kada se radi o nezaposlenosti mladih, te na koheziju.

'U razdoblju u kojem je nezaposlenost dostigla rekordne razine u većini zemalja članica EU-a, pogađajući prije svega mlade, te kada je recesija stalna prijetnja europskim gospodarstvima, jedino je logično da rast bude najvažnije pitanje za grčko predsjedništvo, u našem zajedničkom cilju da pokrenemo europska gospodarstva iz recesije', kaže se na web stranici budućeg grčkog predsjedništva.

Grčka također stavlja naglasak na inicijative i akcije za zaustavljanje rasta nezaposlenosti te poticanje stvaranja radnih mjesta, te kaže kako bi zbog naraslog nepovjerenja građana trebalo reafirmirati ulogu EU-a u njihovim 'srcima i dušama'.

'Proširenost i intenzitet krize, kao i iz toga proizašle recesija i nezaposlenost, potkopale su povjerenje većeg broja europskih građana u sposobnost Europe da provede vjerodostojnu i učinkovitu politiku kojom bi se ponovno vratio napredak, kojom bi se postigao ekonomski oporavak i visoka razina zaposlenosti', kaže grčko predsjedništvo. 'Istodobno, suočavanje s krizom na način da se provodi stroga fiskalna disciplina snažno je utjecalo na socijalnu koheziju, posebno u zemljama koje su izravno bile pogođene krizom. Stoga veliki izazov za napredak i stabilnost leži u reafirmiranju EU-a'.

Grčko predsjedništvo kaže da će borba protiv financijske i ekonomske krize u eurozoni i završavanje nove arhitekture europske monetarne unije sigurno biti prioriteti i za druga predsjedništva u godinama koje dolaze.

'Glavni cilj je očuvati stabilnost zajedničke valute, eura, uz produbljivanje integracije u monetarnoj uniji i 'ex ante' koordinaciju nacionalnih fiskalnih i ekonomskih politika', kaže se na web stranici grčkog predsjedništva.

Grčka također želi da se probudi veća solidarnost među zemljama EU-a pri upravljanju valovima imigranata kako bi se zajednički očuvala sigurnost kopnenih i morskih granica EU-a. Imigracijski valovi, uzrokovani nestabilnošću na europskoj periferiji, stavili su dodatni teret na članice EU-a, upravo u razdoblju ekonomske krize kada su svi napori trebali biti usmjereni na očuvanje stabilnosti i poticanje rasta. Taj teret najviše je pao na članice koje se nalaze na vanjskim granicama, a to su upravo one koje su najjače pogođene recesijom i nezaposlenošću. 'U tom kontekstu grčko će predsjedništvo koncentrirati napore kako bi ukazalo na pozitivne aspekte sveobuhvatnog upravljanja migracijama'.

Budući da je Grčka tradicionalno pomorska zemlja, ona stavlja naglasak i na korist pomorskih aktivnosti za europsku ekonomiju u cjelini, te kaže kako je ključna ideja redefinirati i ponovno pokrenuti europsku pomorsku politiku u svim njezinim aspektima.

Izbori za Europski parlament tijekom grčkog predsjedanja dodatni su čimbenik koji će determinirati okvir predsjedanja.

Već u siječnju će Srbija, koja je status kandidata dobila u ožujku 2012., a EU je odobrila otvaranje pregovora u lipnju 2013., započeti pristupne pregovore. 'Posebno samo zadovoljni činjenicom da tijekom našeg predsjedanja započinju pregovori sa Srbijom. Mislim da će od toga imati koristi cijela regija i sve zemlje', rekao je nedavno u Bruxellesu na predstavljanju programa grčkog predsjedništva zamjenik ministra vanjskih poslova Dimitris Kurkulas.

S obzirom na to da Grčka nije priznala neovisnost Kosova, upitan o tome hoće li to utjecati na pregovore sa Srbijom, Kurkulas je kazao da je novi korak Srbije prema eurointegracijama dobra vijest i za Kosovo a da 'činjenica da neke od europskih zemalja nisu priznale deklaraciju o neovisnosti Kosova nije prepreka napretku u odnosima s Kosovom'.

Grčka je jedna od zemalja koja se uvijek zalagala za eurointegracije zemalja zapadnog Balkana, a upravo tijekom jednog od prethodnih grčkih predsjedanja Unijom, a ovo će biti peto otkad je ušla u EU 1981., potvrđena je u Solunu 2003. europska perspektiva zapadnog Balkana, koja je tada obuhvaćala i Hrvatsku.

Jedno od pitanja tijekom grčkog predsjedanja bit će i napredak u pristupnim pregovorima s Turskom, koja je započela pregovore kad i Hrvatska, a minimalno je napredovala.

Konačno, analitičari ipak ocjenjuju da se od Grčke, koja na čelu EU-a nasljeđuje Litvu, ne očekuju velika djela već uglavnom da "drži vodu" do sljedećeg predsjedanja. Smisao grčkog predsjedanja Europskom unijom doveli su u pitanje dvojica njemačkih parlamentaraca, Klaus-Peter Wilsch i Frank Schaeffler, koji su prije nekoliko mjeseci za Bild kazali da vjeruju da bi Grčka trebala preskočiti predsjedanje, koje će ju stajati 100 milijuna eura koje će ponovno trebati posuditi.

Ipak, nakon što je gotovo završila u stečaju i prošle godine skoro bila izbačena iz eurozone, Grčka se zadržala na površini pozitivnijim gospodarskim vijestima posljednjih mjeseci, a u proračunu za 2014. potvrdila je da će izaći iz šestogodišnje recesije s rastom od 0,6 posto sljedeće godine.

Po podacima iz prosinca za rujan, stopa nezaposlenosti zadržala se blizu rekordnih razina, ali su se pojavile prve naznake da tempo gubitka radnih mjesta usporava. Atena je također predvidjela da će ove godine ostvariti višak u proračunu od 812 milijuna eura. Grčka je bila jedna od pet zemalja eurozone koja je dobila međunarodnu pomoć, uz Irsku, Portugal, Španjolsku i Cipar.