Iako je u nedjelju premijer Kiriakos Micotakis zatražio oprost od obitelji žrtava, prosvjedi na ulicama Atene, koji su izbili nakon najsmrtonosnije željezničke nesreće u zemlji, i dalje se ne smiruju. Na ulicama glavnog grčkog grada izbili su i sukobi s policijom - prosvjednici su palili gume i bacali zapaljive bombe na policajce, a oni su odgovorili suzavcem i šok-granatama.

U zrak su pušteni i crni baloni u spomen na žrtve, a na nekima je stajao i natpis 'Srušimo vladu ubojica'. No zasad nema naznaka toga da se nezadovoljstvo pretvorilo u velike protuvladine prosvjede, poručuje vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

'Takve tragedije mogu zapaliti vatru širih događanja. Još se ne vidi da se stvara neka 'zapaljujuća' reakcija, ali to nije isključeno. Grčko društvo sklono je prosvjedovati, no zasad je teško procijeniti hoće li se prosvjedi razbuktati. Možemo vidjeti diljem Europe da je inflatorna situacija probudila dosta građanskog bijesa i nezadovoljstva i to korelira s time koliko je država uspjela obuzdati troškove građana', poručuje Avdagić.

Grčka vlada ovih dana trebala je započeti s pripremama za izbore, odnosno objaviti datum njihova održavanja. Zna se da će Grci izaći na birališta tijekom ljeta, a uz ogromno nezadovoljstvo građana postavlja se pitanje koliko će ova nesreća naštetiti izgledima vladajuće stranke i premijera Micotakisa.

'Zasad ne izgleda da bi to moglo biti izuzetno problematično, odnosno presudno u političkom smislu. I oporba i svi koji su kontra vladajućih crpit će nezadovoljstvo zbog nesreće do svake mjere. Ako imate oporbu koja je samo usmjerena na negaciju onoga što radi vlada i koja eksploatira tragediju, birači na kraju odlučuju je li to pozitivno ili nije. Možemo to usporediti i s hrvatskim okvirima jer se govori o tome jesu li narodne obveznice krađa novca. Znamo da se ide u refinanciranje i da su one dobar ulagački okvir. U Grčkoj će svi koji su povezani s tragedijom i osobno reagirati. No ovo nije veliki događaj kao tragedija koja se dogodila u potresu u Turskoj. Ovo je manji okvir te će se raspravljati o tome kako je država upravljala željeznicama i kakva je sigurnost sustava', smatra Avdagić.