Iz videosnimki snimljenih prije mjesec dana na krajnjem ruskom sjeveru, u vodama Arktičkog oceana u blizini luke Arkhangelsk, vidi se da su ugroženi bili životi aktivista Greenpeacea, a manje stabilnost naftne platforme Gazproma, visoke 120 metara i teške 110 tisuća tona. Da privuku pažnju javnosti do Prirazlomnaye, prve ikad naftne bušotine iza Arktičkog kruga, aktivisti su od obale Rusije doplovili brodom Arctic Sunrise i gumenim čamcima, a onda katapultima ispalili užad do najniže željezne kuke na divovskoj morskoj građevini i pokušavali se popeti do radnika, koji su ih zalijevali šmrkovima vode.

Vremenske prilike donekle su im išle u prilog, jer se more nije sasvim zaledilo u sante, kao inače, nego je željeznu grdosiju zapljuskivalo valovima, koji u prosjeku ondje dostižu 3,9 metara, dok su najviši zabilježeni ravno 13 metara. Zna biti vrlo hladno, -50 Celzijevih stupnjeva, ali Gazpromovci su penjače s porukom o opasnosti od naftne katastrofe ipak gađali vodenim topovima.

Prije mjesec dana, trideset Greenpeaceovih aktivista uhapšeno je i pritvoreno na dva mjeseca u zatvor u Murmansku pod optužbom za 'piratstvo u organiziranoj grupi'. Priveli su ih agenti FSB-a, jednog od nasljednika nekadašnjeg KGB-a, koji su nosili maske preko lica. Uperili su u aktiviste pištolje i zapucali u vodu, što je zabilježeno na snimkama tajne službe koje je ta agencija objavila javnosti.

Nevladine i međunarodne organizacije posljednjih dana širom svijeta prosvjeduju u znak solidarnosti s pohapšenima. Greenpeaceov ogranak u Hrvatskoj prosvjeduje u petak u Zagrebu pred ruskim veleposlanstvom, a njegov voditelj Zoran Tomić tportalu je rekao da je glavni cilj sada izbaviti ljude iz zatvora.

'Tim više što je nedavno Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) objavio opsežan izvještaj prema kojem je upravo Arktik područje s najdrastičnijim i najočitijim klimatskim promjenama koje se tiču svih nas i to već danas. A Gazprom ili, primjerice, Shell na to se ne obaziru. To je bila poruka i naše posade broda Arctic Sunrise koja je prošlog mjeseca uhićena u međunarodnim vodama pored platforme Gazproma, a sada se nalazi u ruskom zatvoru. Daljnje akcije protiv Gazproma dugujemo i njima', rekao je Tomić.

Aktivisti kažu da je međunarodna solidarnost s aktivistima tim važnija kad se zna pouka iz procesa protiv grupe Pussy Riot, čije su članice osuđene zbog 'huliganizma' i završile u višegodišnjim zatvorima nakon što su izvele punk pjesmu protiv povratka Putina na vlast u jednoj pravoslavnoj bogomolji u Moskvi.

'Našim aktivistima sada prijeti 15 godina zatvora, što je najviša kazna za kazneno djelo piratstva, i to je suludo', rekao je Tomić.

Iako Gazprom tvrdi da je platforma toliko stabilna da je ništa ne može pomaknuti s mjesta, upravitelj Prirazlomnaye Artur Akopov BBC-ju je rekao da su aktivisti 'dolaskom tako blizu platforme mogli ugroziti njenu bazu'.

Budući da je Arctic Sunrise registriran u Nizozemskoj, a posadu čine državljani 18 zemalja, od kojih je dio članica EU, slučaj je odmah postao međunarodnopolitički. Nizozemska se poziva na Konvenciju o pravu mora i tvrdi da su aktivisti uhapšeni i zatvoreni nelegalno. Njemačka kancelarka Angela Merkel nazvala je telefonom ruskog predsjednika Vladimira Putina i rekla mu da je zabrinuta zbog hapšenja, ali da se nada da će se to pitanje riješiti uskoro. Brazilska predsjednica Dilma Rousseff diplomatskim putem od Putina je tražila puštanje na slobodu jedne brazilske državljanke. Zahtjevu za oslobađanje zajedničkim apelom pridružilo se i 11 dobitnika Nobelove nagrade za mir.

Čak se i Putin javno dvoumio, nekoliko dana nakon hapšenja, rekavši da 'ne zna što se dogodilo, ali da je očito da oni nisu pirati'.

Australski pomorski sindikat ocijenio je da su ruske vlasti nelegalno zauzele Arctic Sunrise: 'Optužba za piratstvo je smiješna, pa pozivamo nacionalne vlasti da jednoglasno podrže nelegalno pritvorene aktiviste.' Mikhail Fedotov, savjetnik predsjednika Putina, također je rekao da je optužba smiješna jer 'ne postoji ni najmanje opravdanje za okrivljavanje posade Arctic Sunrisea za piratstvo'.

Gazprom je objavio da je Prirazlomnoya 'osnovni dio kompanijine strategije poslovnog razvoja'. Bušotina se nalazi u području koje zaprema 72 milijuna tona rezervi nafte, što Gazpromu omogućava proizvodnju od 6,6 milijuna tona nafte godišnje. Prvi bareli na tržište bi trebali poteći početkom 2014. godine.

GREENPEACEOVI ARGUMENTI PROTIV PRIRAZLOMNAYE

1.Prva naftna platforma na ledom prekrivenom Arktiku
Najveća ruska kompanija, kojom Putin nastoji vratiti Rusiju na vrh svjetske energetske scene, Prirazlomnayu smatra svojim glavnim osloncem budućeg razvoja. Greenpeace više od desetljeća upozorava da je izgaranje fosilnih goriva, odnosno čovjekov utjecaj, presudno u povećanju razine stakleničkih plinova u atmosferi, a time klimatskih promjena koje prijete ekološkoj stabilnosti planeta.

2. Koliko je Prirazlomnaya sigurna?
Greenpeace tvrdi da je platforma izgrađena od dijelova rashodovanih platformi iz Sjevernog mora, koji su godinama hrđali u brodogradilištu u Murmansku. 'To nije baš zadnji krik tehnologije, a kako će biti u pogonu tijekom cijele godine u moru na kojem se temperature spuštaju do -50 stupnjeva Celzijusa, nije teško reći da jednostavno nije sigurna', piše na svom blogu Ben Ayliffe, voditelj Greenpeaceove kampanje za zaštitu Arktika.

3. Gazprom ne daje javnosti na uvid cjelovit plan odgovora na moguću katastrofu
Objavljena je samo skraćena verzija u kojoj piše da kompanija 'veliku pažnju poklanja preventivnim mjerama zaštite okoliša'. Greenpeace upozorava da je u tom planu predviđen najgori mogući scenarij s izlijevanjem 10 tisuća tona nafte. U naftnoj katastrofi 2010. godine u Meksičkom zaljevu s platforme Deepwater Horizon kompanije BP isključalo je 5 milijuna barela nafte. Gazprom je sam naglasio da će godišnja proizvodnja s Prirazlomnaye iznositi 6,6 milijuna tona nafte.

4. Izlijevanja nafte su neminovna
Nafta vrlo često izmiče kontroli na platformama. Na Arktiku pogotovo prijeti još veća opasnost, jer ledene vode, led i ekstremne vremenske prilike otežavaju uvjete rada na bušotinama.

5. Izlijevanje nafte na Arktiku bilo bi gotovo nemoguće počistiti
Organizacija Pew Environment Group nedavno je procijenila da 'naftna industrija nije pripremljena za Arktik i da planovi za izvanredna stanja nisu dovoljno razrađeni'. Organizacija smatra da ti planovi za Arktik 'podcjenjuju mogućnosti i posljedice katastrofalnih nesreća'. Tom stavu pridružio se i WWF.

6. Prirazlomnaya se nalazi neposredno uz utočišta izvorne prirode
Naftna bušotina okružena je parkovima koje nastanjuju ugrožene vrste poput morževa. Čak i Gazpromova studija priznaje da će populacija morževa i staništa ptica biti oštećeni u slučaju nesreće, kao i morski okoliš o čijem ribljem fondu ovisi ekonomija lokalnog stanovništva.

7. Evidencija ruskih naftnih nesreća je 'užasna'
Greenpeace kaže da svake godine iz naftovoda u Rusiji godišnje iscuri oko pet milijuna tona nafte, zbog dotrajalosti opreme, nepažnje i incidenata u sistemu. Oko desetine te nafte, pola milijuna tona, iscuri u Arktički ocean naftom zagađenim rijekama sa sjevera Rusije.

8. Izgaranje fosilnih goriva uzrokuje klimatske promjene
Želimo li zaustaviti ili smanjiti klimatske promjene, nafta, ugljen i plin moraju ostati ispod površine tla. Analize Međunarodne energetske agencije (IEA) pokazuju da 60 posto trenutno poznatih rezervi nafte treba ostati ispod površine tla želimo li globalno zatopljenje zadržati na 2 stupnja Celzijusa.

9. Arktik je vrlo osjetljivo prirodno područje
Ledeni pokrivač na Arktiku manji je za 30 posto u odnosu na 1979. godinu, led je tanji. Ljetna površina leda u odnosu na tu godinu smanjena je za 75 posto. Na tom području, gotovo isključivo na Arktiku, žive mnogi morski sisavci. Među poznatijima su polarni medvjed, jednorogi kit i morž. Greenpeace se zato zalaže za posebnu zaštitu Arktika, a ne njegovo industrijsko iskorištavanje.