Kako bi se suprotstavili ovoj "oceanskoj krizi", organizacija za obranu okoliša poziva države da ratificiraju Ugovor o zaštiti otvorenog mora i morske biološke raznolikosti (poznat kao BBNJ), usvojen u lipnju 2023. u Ujedinjenim narodima u New Yorku.

Uoči otvaranja konferencije u San Joseu, "Uronjeni u promjenu" o zaštiti oceana, Greenpeace se osvrnuo na ulogu regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom (RFMO), međunarodnih organizacija odgovornih za upravljanje jednog ili više ribljih fondova u međunarodnim vodama određenog oceana.

Ta tijela, kao što je Komisija za tunu u Indijskom oceanu (IOTC), "nisu ispunila svoj mandat reguliranja ribolova, s prosječno 55% stokova koji su propali ili prekomjerno iskorišteni" u ribljim populacijama kojima upravljaju RFMO.

Izvješće pripisuje te "neuspjehe" načinu upravljanja tim organizacijama, čije se odluke donose konsenzusom i gdje jedna država može blokirati "vitalne mjere", zatim utjecaju velikih tvrtki koje stvaraju "sukobe interesa" i njihovoj nesposobnosti slijediti znanstvene savjete.

Prema izvješću, 95% bioraznolikosti riba u otvorenom moru nije procijenjeno od strane RFMO-a.

"Od rođenja RFMO-a prije 70 godina, zdravlje oceana se neumoljivo pogoršalo jer nisu uspjeli spriječiti prekomjerni ribolov, uništavanje osjetljivih vrsta i ranjivih morskih ekosustava", stoji u priopćenju Greenpeacea.

Suprotno tome, dopuštajući stvaranje zaštićenih morskih područja većini od tri četvrtine država potpisnica, ugovor o zaštiti otvorenog mora "nudi nadu", vjeruje Laura Meller, aktivistica za oceane za Greenpeace Nordic.

Ako stupi na snagu 2025. godine, "zaštitit će 30% oceana do 2030., nudeći priliku vodenom životu da se oporavi nakon desetljeća lošeg upravljanja RFMO-a", dodaje ona u priopćenju za javnost.