Europska komisija u srijedu je objavila prijedlog prvog europskog zakona o klimi kojim bi se politički preuzeta obveza o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine pretvorila u obvezu sa zakonskom snagom.

Na sastanku Komisije, na kojem je donesen prijedlog zakona, bila je i Thunberg te je kasnije kazala da EU, zakonom koji postavlja ciljeve za tri desetljeća u budućnosti, ignorira stvarnost. Između ostalih, mlada aktivistica se u Bruxellesu susrela s hrvatskim ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem.

Što misli o prijedlogu zakona o klimi, koji je dio velikog zelenog plana Europske komisije, pitali smo potpredsjednika Zelene akcije Luku Tomca, a koji nam je kazao da je iz prvog pogleda na taj draft jasno da još uvijek postoji velik raskorak između onoga što znanstvenici govore te onoga što nude političari i vlade na razini Europske unije.

'Znanstvena zajednica govori da imamo deset godina i u tom vremenu moramo transformirati ekonomiju, gospodarstvo, način na koji se krećemo, proizvodimo hranu, energiju, a moram priznati da se i u nacionalnoj legislativi prema onome što predlaže Vlada Republike Hrvatske to u idućih deset godina ne vidi', kazao je Tomac, dodavši da se onda može reći da zakon o klimi i javne politike koje se predlažu još uvijek nisu taj odgovor koji se očekuje od vlada oko ovog gorućeg problema.

Baš je Greta u Bruxellesu kazala da političari ne shvaćaju hitnost situacije.

'Kada vam gori kuća, ne čekate još koju godinu da gasite vatru. Pa ipak je to Komisija predložila', poručila im je Thunberg na Odboru Europskog parlamenta za okoliš prije koji dan.

Tomac kaže da se upravo o hitnosti situacije i radi.

'Ponovno da se vratim na primjer Hrvatske, mi smo poslali naš doprinos zajedničkim naporima Europske unije za rješavanje ovoga problema, a to je Nacionalni energetsko-klimatski plan koji u idućih 10 godina, do 2030. godine, ne radi neki značajan pomak u ovome polju, nego odgađa većinu akcija nakon 2030. godine', kazao je potpredsjednik Zelene akcije.

Onda dolazi i kritika Zelene akcije i ostatka okolišnih udruga, navodi Tomac, da je sve to presporo i prekasno ako želimo riješiti problem.

Da stvar bude gora, u njemu se nalaze, prema mišljenju ovog ekološkog aktivista, i štetni projekti poput bušenja kopna, ponovnog otvaranja Jadrana i LNG terminala na otoku Krku, tako da se pokušavaju kamuflirati rješenja klimatskih promjena i radi se dvostruka šteta.

Koliko Hrvatska može utjecati na opću situaciju oko klimatskih promjena kad veliki zagađivači poput SAD-a i Kine nisu voljni dati svoj doprinos? 'To je veliki mit koji treba raspakirati jer Kina radi apsolutno puno po pitanju klimatskih promjena', odgovara nam aktivist.

Tomac ističe da je Kina globalno jedan od najvećih ulagača u obnovljive izvore energije i ne može se staviti u istu skupinu sa SAD-om ni po količini ulaganja ni po povijesnoj odgovornosti za ovaj problem.

'Ono što Hrvatska treba napraviti je prepoznati ovaj problem kao priliku. Mislim da je nedopustivo, već se ponavlja ta usporedba, da jedan grad poput Maribora ima više instaliranih kapaciteta solarne energije od cijele Hrvatske', ističe Tomac te smatra da postoji sustavan način blokiranja razvoja novih izvora energije na nacionalnom nivou. No vjeruje da će se to uskoro promijeniti jer će Hrvatska morati usvojiti novu europsku direktivu o obnovljivim izvorima energije tako da svaki građanin, osim što troši energiju, ima popuno pravo biti proizvođač svoje energije.

'Vama će se isplatiti da sami investirate i instalirate solarne sustave. Ova kriza je i prilika za manje zemlje poput Hrvatske da postanu regionalni lideri te temelje i razvoj poslova i gospodarstvo na obnovljivim izvorima energije', zaključio je.