Ministar je umjesto premijera Andreja Plenkovića, koji je otkazao put u Muenchen zbog smrti oca, održao uvodni govor na sigurnosnoj konferenciji u tom gradu na panelu o europskoj koheziji.

„Ako želimo sačuvati našu Uniju, temeljenu na vrijednostima, izabrani čelnici moraju prestati kriviti Bruxelles za sve. Bruxelles samo proizvodi ishode u čijem stvaranju sudjelujemo svi”, rekao je Grlić Radman.

Ministar je u govoru rekao da je proces donošenja odluka u EU-u uvijek bio kompliciran, stoga i težak, jer je osmišljen da uzima u obzir razlike između velikih i malih, bogatijih i siromašnih država različitih kultura i jezika „kako bi se čuo svaki glas”. 

„To je bilo uspješno jer je EU najuspješniji mirovni projekt u svijetu.” 

Europski čelnici danas su pak suočeni s novim ekonomsko-političkim pritiscima, rekao je ministar. 

„Pregovori su sve teži” i postoji veliki pritisak javne sfere jer u digitalnom okruženju svaki glas, koliko god ekstreman bio, „daleko i snažno rezonira”. 

Dio političara je u borbi protiv „neodgovornih populista” preuzeo njihov jezik, što često uključuje okrivljavanje Bruxellesa. 

EU uči iz kriza

U raspravi koja je uslijedila estonska premijerka Kaja Kallas rekla je da nije neuobičajeno da je EU u krizi, jer je „cijeli svijet u krizi”. 

No, EU pokazuje da iz svake krize nauči nešto za onu iduću, kao što je nakon dužničke krize stvorio mehanizme koji su poslužili u pandemiji, naglasila je Estonka. 

„Možda se svađamo unutar saveza, ali na svjetskoj razini uvijek nastupamo zajedno”, dodala je. 

Belgijski premijer Alexander De Croo rekao je kako bi EU „jedinstvo u krizama” trebao pokazati i kad treba predvoditi u svijetu. Savez su ranije vodili „vizionarski političari”, a stanovništvo ih pratilo, no danas je situacija obrnuta jer građani predlažu, a čelnici prate, istaknuo je De Croo. 

Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares rekao je da se često „previše stavlja naglasak na različitosti” između članica EU-a, „a ne govori dovoljno o onome što dijelimo, a toga ima jako puno”. 

Španjolac je istaknuo da je Europa suočena s nizom problema koji se moraju rješavati nadnacionalno jer obuhvaćaju cijeli kontinent – poput klimatskih promjena, energetske i migrantske krize. 

„Govoriti da mi na to možemo donositi nacionalne odgovore je laganje javnosti”, zaključio je Albares. 

Zapadni Balkan u Muenchenu

Grlić Radman je prije panela o europskoj koheziji u nedjelju sudjelovao na raspravama o zapadnom Balkanu, jednoj o pregovorima između Prištine i Beograda, a drugoj o BiH. 

„Ovo je prvi put u povijesti minhenske konferencije da je zapadni Balkan vrlo česta tema panela”, rekao je ministar, dva dana nakon što je sudjelovao na još jednoj raspravi na tu temu u kojoj su sudjelovali Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković i donedavni američki veleposlanik u Sarajevu Eric Nelson. 

Ministar je na tim raspravama ponavljao stav Hrvatske o važnosti poštivanja konstitutivnosti i političke zastupljenosti Hrvata za stabilnost BiH te o tome da se izbori u toj državi ne moraju odviti pod svaku cijenu, odnosno i ako pregovori o reformi izbornog zakona ne urode plodom.