Prema Zakonu o grobljima, činjenica da ste za grobno mjesto iskeširali pozamašnu svotu novca ne garantira vam trajno vlasništvo nad tom 'nekretninom'. Naime, grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina, smatra se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu.

'Prijašnji korisnik grobnog mjesta za koje se prema stavku 1. ovoga članka smatra da je napušteno može raspolagati izgrađenom opremom i uređajem groba (nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci, ograda groba i sl.) nakon što plati dužni iznos grobne naknade sa zakonskim zateznim kamatama. U protivnom smatrat će se da se radi o napuštenoj imovini kojom uprava groblja može slobodno raspolagati', strogo određuje Zakon.

Iako se grobna naknada plaća, korisnika groba Zakon također obvezuje da grobno mjesto i prostor oko njega održava. Ako se pak toga ne pridržavate, uprava groblja uredit će vam grob i to o vašem trošku¸, a prijestupnicima slijedi kazna od 200 do 500 kuna.

Što kada se grobno mjesto napuni?

Klasična grobna mjesta predviđena su za tri pokojnika u lijesu i nekoliko urni. Ovaj podatak možda niste znali, no nakon 15 godina od posljednjeg ukopa, kosti pokojnika se preslaguju kako bi se napravilo mjesta za naredna ukapanja.

Kremiranje ili ukapanje?

Na stranicama Gradskih groblja, pod koje spadaju i Mirogoj, Miroševac, Markovo polje i druga manja groblja, stoji kako su osnovni troškovi prijevoza i opremanja umrle osobe na Krematoriju 2.997,25 kune. To uključuje lijes, tapecirung za kremaciju bijele boje, vreću za lijes, deset osmrtnica, prijevoz, aranžiranje lijesa… Preostali troškovi ispraćaja i ukopa urne ovise o načinu i mjestu ukopa i razine usluge te se kreću od dvije i pol tisuća kuna na više.

Za kremaciju se koriste posebni ekološki ljesovi, bez premaza i metalnih dijelova koji su uglavnom jeftiniji od klasičnih dok urne koštaju od 500 kuna na više. Najskuplji lijes od hrastova drva košta i više od 26 tisuća kuna. No grobno mjesto za urnu nije neophodno, jer se pepeo može prosuti i po Gaju urni na mirogojskom Krematoriju. Ako niste za ovu varijantu, cijena grobnog mjesta za urne na Mirogoju je od tisuću eura na više. Kremiranje je sve popularnije, ne zbog cijene, već zbog životne filozofije. Tako je, npr. 1986. kremirano tek 800 osoba, a prije dvije godine četiri tisuće.

Standardna cijena ukopa na Gradskim grobljima u Zagrebu je pak zanemarivo viša nego za kremiranje. Osnovni troškovi uključuju grobni znak, što je uglavnom križ, ukrasni križ, garnituru za lijes, vreću za lijes, deset osmrtnica, prijevoz, natpis na grobni znak i aranžiranje lijesa.

Na groblju se itekako vide imovinske razlike!

Ako nemate grobno mjesto ili grobnicu, cijena ukopa tek je manja financijska stavka. Apsolutni rekorder na tržištu je stara grobnica za deset osoba na 'top poziciji na Mirogoju, kako prodavatelj piše u oglasu, koja se prodaje za nevjerojatnih 135 tisuća eura.

No ovo je doista ekstreman primjer, grobnice na Mirogoju u prosjeku se kreću od pet tisuća eura pa do 20 tisuća eura.

Grobna mjesta na Miroševcu cijenom znatno su jeftinija. U oglasniku se zemljani grob prodaje za 16 tisuća kuna, a ima i grobnica čija cijena premašuje pet tisuća eura.
Najjeftinije grobno mjesto može se naći na Markovom polju i košta nešto više od dvije tisuće kuna, a do početka 2011. koštalo je oko 700 kuna.

Što u slučaju smrti

Od oko 50 tisuća osoba koliko godišnje u Hrvatskoj umre, oko 30 tisuća ih premine u bolnicama, a 20 tisuća kod kuće ili na nekom drugom mjestu, piše na stranici spomen.hr.
U oba slučaja postoji određena procedura. Ako se smrtni slučaj dogodi u kući ili stanu, potrebno je nazvati policiju prijaviti smrtni slučaj radi dolaska mrtvozornika što se može obaviti samo do 20 sati. Potom treba nazvati dežurnu pogrebnu službu radi dogovora o preuzimanju umrle osobe i organizaciji sprovoda.

Ako osoba premine u bolnici, osoblje obavještava obitelj i priprema potrebnu dokumentaciju. Više možete pročitati ovdje