Prognostičari opet najavljuju veliko nevrijeme u Hrvatskoj. Najtopliji listopad od kad postoje mjerenja još je jedno upozorenje da se klima mijenja. Akademik Mirko Orlić, klimatolog, Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja i Ivan Guttler, klimatolog, zamjenik ravnateljice DHMZ-a, gostovali su u emisiji HTV-a "Otvoreno"
Guttler je u Otvorenom na HRT-u rekao kako su sinoptičari DHMZ-a izdali crveno upozorenje na izuzetno opasne vremenske uvjete za tri regije-riječku, kninsku i splitsku.
- To je prvenstvo tijekom noći. Ostatak dana u petak bit će narančasto upozorenje. Tri su elementa - velike količine oborina, snažan vjetar, prvenstveno jugo i rizik od grmljavinskog nevremena, koje lokalno može uzrokovati bujice. Ono što je naša preporuka, preporuka je da pratite prognoze DHMZ-a, upozorenja DHMZ-a i radarske snimke u kojem smjeru se kreće neka nestabilnost, rekao je. Ovo što se događa u Francuskoj neće doći do nas.
- Neće biti u toj mjeri. Nažalost, imamo smrtne posljedice u dijelu europskih zemalja. Ovaj događaj je prognoziran još u subotu, prije nekoliko dana, tako da dosta su se građani pripremili i službe u tim državama. Nadamo se da je to uzrokovalo smanjenje potencijalno još većeg broja stradanja. Savjet je isto tako ljudima - ako baš ne moraju da ne kreću na put.
vezane vijesti
Promet i to pomorski, kopneni, zračni promet je sad u ovakvim situacijama pod najvećim rizikom, ali očekujemo tijekom petka da će se ta situacija smiriti, pa će i subota biti nešto mirnija, rekao je.
Dunja Mazzocco Drvar rekla je kako su ekstremi sve češći.
- Činjenica je, to pokazuju stručna i znanstvena istraživanja, da su ekstremne vremenske pojave sve češće. One su sada, ako gledamo sveukupnost, otprilike dva puta češće nego što su bile prije 50-60 godina. Dosta je znanstvenih radova na tu temu napravljeno, analizirano je u posljednje vrijeme u posljednjih nekoliko godina, 500 i više ovakvih vremenskih situacija, ekstremnih, različitih, od suša preko poplava do toplinskih valova, i pokazalo se da je velika vjerojatnost za njihovu pojavu značajno veća.
One su snažnije, imaju jače te amplitude nego što su imale prije. Najviše je to, naravno, kod toplinskih valova koji su zapravo direktno vezani uz klimatske promjene, odnosno njihova pojavnost je i frekventnija i jača, rekla je. Istaknula je kako je ekstremno vrijeme prva stvar koju su i meteorolozi počeli najavljivati kada su najavljivali posljedice klimatskih promjena.
Tportal je i na WhatsAppu
Želite dobivati najvažnije vijesti dana na WhatsApp: Zapratite tportalov kanal OVDJE i kliknite 'Prati'
- Upravo česte i prilično velike razlike u vremenskim prilikama u samo nekoliko dana ili u toku jednog mjeseca ili u toku jedne sezone, dodala je. Mirko Orlić je rekao da osim promjena srednjih vrijednosti, imamo i promjene ekstrema. - Oduvijek smo znali da kad bude toplija atmosfera, da se može pohraniti više vlage u atmosferi, a to znači imate dulja sušna razdoblja, intenzivna kišna razdoblja, imate nakon toga poplave. Zagrijavanje koje se događa, ono je različito na raznim dijelovima svijeta, ono je puno manje u području ekvatora. Zbog toga se mijenja dinamika u srednjim geografskim širinama, rekao je.
Orlić ne misli da se Europa brže zagrijava, područje Arktika se više zagrijava.
- Imamo mareografsku postaju u Bakru koja radi od 1929. godine, dakle skoro 100 godina. I pratimo te vodostaje cijelo vrijeme. Sad smo imali prošlog petka jednu poplavu, dakle 27. listopada, da bismo sljedeću imali u utorak, prije dva dana, 31. listopada. Unutar četiri dana dva puta poplave. To je evidentni pokazatelj da se mijenja dinamika, rekao je.
