Izbori u vodećoj hrvatskoj znanstvenoj, kulturnoj i umjetničkoj ustanovi održali su se u palači HAZU gdje su njezini redoviti članovi - akademkinje i akademici odlučiti hoće li podržati prijedloge nekoliko razreda Akademije koji su za ovu izbornu skupštinu predložili kandidatkinje i kandidate za redovite članove.

Otvorivši skupštinu predsjednika HAZU-a akademik Zvonko Kusić naglasio je vrijednost rada Akademije koja je i stručni i moralni autoritet danas u hrvatskom društvu i koja se želi svojim prijedlozima uključiti u rješavanje problema u našoj zemlji.

Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za akademike su izabrani: u Razredu za društvene znanosti Arsen Bačić i Željko Tomičić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Goran Muić i Tomislav Cvitaš, u Razredu za medicinske znanosti Dražen Matičić i Mirna Šitum, u Razredu za filološke znanosti Marko Samardžija, u Razredu za književnost Željka Čorak, u Razredu za likovne umjetnosti Igor Rončević te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Davorin Kempf.

Arsen Bačić je na splitskom Pravnom fakultetu zaposlen od 1974., a u status redovitog profesora Ustavnog prava u trajnom zvanju izabran je 2002. godine. Pored kolegija Ustavno pravo, nastavnik je na kolegijima: Europsko javno pravo, Parlamentarno pravo i poredbeno, Europska politička misao i javno pravo, Europske integracije i javno pravo. Znanstveno se usavršavao studijskim boravcima i istraživačkim radom u inozemstvu. Predstojnik je Zavoda za Ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Splitu, utemeljitelj i pročelnik Seminara za pravno-političko i ekonomsko istraživanje Europske unije (SPEEU) na Pravnom fakultetu u Splitu. Glavni je istraživač više znanstveno istraživačkih projekata od 1990. do danas. Kao član Ustavne komisije Sabora Republike Hrvatske iz redova stručnjaka tijekom 1990. sudjelovao je na izradi prvog Ustava Republike Hrvatske, a bio je i član radne grupe Vlade RH koja je priredila promjenu Ustava 2010. godine potrebnu za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

>>> Zvonko Kusić o najnovijim aktivnostima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Željko Tomičić je 1990. Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon što je bio kustos Gradskog muzeja u Varaždinu, zatim kustos i ravnatelj Muzeja Međimurja u Čakovcu, godine 1986. prelazi na Institut za arheologiju u Zagrebu. Od 1992. ravnatelj je Instituta za arheologiju i redoviti naslovni profesor srednjovjekovne arheologije na Sveučilištu u Zadru. Tomičićeva bibliografija ima više stotina znanstvenih jedinica, od kojih su mnoge na stranim jezicima. Napisao je i dvije monografije, a suautor je još devet knjiga. Istraživao je brojne arheološke lokalitete u Hrvatskoj, posebno u Međimurju, Hrvatskom zagorju i Slavoniji te na sjevernojadranskim otocima.

Goran Muić je s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu radi u Zavodu za algebru i osnovu matematike, a Tomislav Cvitaš je redovni je profesor u trajnom zvanju na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveno i stručno djelovanje Cvitaša uključuje područja molekularne spektroskopije i atmosferske kemije iz kojih je objavio stotinjak znanstvenih radova. Uz to stručno djeluje na području mjeriteljstva i kemijske izobrazbe, gdje je također objavio 50 članaka i ukupno 13 knjiga. Istaknuta je njegova uloga i u Međunarodnom savezu kemičara.

Dražen Matičić je redovni profesor na Klinici za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta u Splitu, a autor je borojnih stručnih publikacija te sveučilišnih udžbenika.

Mirna Šitum pročelnica je Katedre za dermatovenerologiju na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. je pomoćnica dekana Stomatološkog fakulteta za kliničke medicinske predmete, a uz to je bila i dragovoljka Domovinskog rata te pripadnica 4. gardijske brigade.

Marko Samardžija je od 1992. do 2006. bio predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik, potom pročelnik Odsjeka za kroatistiku te ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Predavao najčešće leksikologiju i leksikografiju te poglavlja iz povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Izrazito zauzet oživljavanjem filološke baštine i manje poznatih filologa te skrblju za hrvatski jezik izvan Hrvatske.

Željka Čorak je, pak, na zagrebačkom Filozofskome fakultetu diplomirala jednopredmetnu povijest umjetnosti i apsolvirala jugoslavistiku. Na istom je fakultetu 1976. doktorirala s temom 'Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata'. U razdoblju od 1969-1971. bila je urednica Telegrama, a nakon toga primljena je na Institut za povijest umjetnosti, gdje u svojstvu znanstvene savjetnice, radi i danas.

>>> Plenković: U interesu je države da HAZU djeluje samostalno, autonomno i bez ičijeg utjecaja

Igor Rončević diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1976. u klasi profesora Šime Perića. Od 1979. do 1981. suradnik je Majstorske radionice profesora Ljube Ivančića i profesora Nikole Reisera. Godine 1995. postaje predavač na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je danas redoviti profesor na slikarskom odsjeku i poslijediplomskom doktorskom studiju likovne umjetnosti.

Davorin Kempf je od 1995. redoviti profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Kempf je bio umjetnički ravnatelj Požeških orguljaških večeri, te rezidencijalni skladatelj Zagrebačke filharmonije. Član je prosudbenih povjerenstava raznih međunarodnih glazbenih natjecanja i sudionik brojnih međunarodnih znanstvenih simpozija i kongresa.

Za dopisne članove HAZU izabrani su: Davor Rodin u Razredu za društvene znanosti, Silvio Ferrari iz Italije u Razredu za književnost, Vanda Grubišić iz SAD-a u Razredu za prirodne znanosti, Jadranka Gvozdanović iz Njemačke u Razredu za filološke znanosti, Ivan Mirković iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Živko Pavletić iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti, Harry White iz Irske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju te Peter Wriggers iz Njemačke u Razredu za tehničke znanosti.

Za članove suradnike HAZU izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Anđelko Akrap, Vladimir Strugar i Stjepan Ćosić, u Razredu za prirodne znanosti Vlasta Ćosović i Tvrtko Korbar, u Razredu za medicinske znanosti Lovorka Grgurević i Davor Štimac, u Razredu za likovne umjetnosti Krešimir Rogina i Vinko Penezić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hana Breko Kustura i u Razredu za tehničke znanosti Sanja Steiner.

Za članove suradnike HAZU ponovno su izabrani Silvia Tomić u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Miloš Judaš u Razredu za medicinske znanosti, Mira Menac-Mihalić i Marko Tadić u Razredu za filološke znanosti, Nenad Fabijanić u Razredu za likovne umjetnosti i Jurica Sorić u Razredu za tehničke znanosti.

Nakon ovogodišnjih izbora Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima ukupno 147 redovitih članova, 130 dopisnih članova i 87 članova suradnika, a svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u četvrtak 14. lipnja u palači HAZU.