Na Općem saboru HDZ-a ove subote očekuje se 2000 izaslanika koji bi trebali izabrati deset članova Predsjedništva i 40 članova Nacionalnog odbora, novog tijela koje će zamijeniti dosadašnje Nacionalno vijeće i Središnji odbor.

Iako je fokus interesa javnosti posljednjih tjedana bio na tome tko će biti izabran u najviši vrh stranke, odnosno u Predsjedništvo, neslužbene informacije govore da ne bi trebalo biti iznenađenja i da će među deset izabranih biti ljudi odani šefu stranke Andreju Plenkoviću.

Naime, prema stranačkom statutu, deset članova Predsjedništva čine po dva kandidata iz svake županijske grupacije, s time da ih mora predložiti najmanje 10 posto članova Općeg sabora. Prema neslužbenim informacijama, požeško-slavonska županica Antonija Jozić i virovitičko-podravski župan Igor Andrović kandidati su za članove Predsjedništva iz skupine koja obuhvaća pet slavonskih županija. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar kandidati su grupacije koja obuhvaća Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Kandidati skupine županija koje obuhvaćaju sjever Hrvatske su varaždinski župan Anđelko Stričak te bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić. Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak i ličko-senjski župan Ernest Petry kandidati su skupine koja obuhvaća Karlovačku, Sisačko-moslavačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Istarsku županiju. Kandidati četiri dalmatinske županije trebali bi biti splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i predsjednik zadarskog HDZ-a Šime Erlić.

Moguće je da će se na samom izbornom saboru pojaviti ime još nekog kandidata, no teško da bi on mogao dobiti neku značajniju podršku. Da bi u Predsjedništvo mogao ući netko tko nije iz Plenkovićeva kruga, sumnja u to i politički analitičar Ivan Rimac. 'Prošli put bilo je najava kandidature nekih drugih kandidata i iznošenja nekakvih programskih načela. Sada nemamo apsolutno nikakvih najava. U tom smislu Plenković potpuno kontrolira situaciju što se tiče svog položaja unutar HDZ-a. Uopće ne dvojim u to da će on, i ne samo on, nego i kandidati koje on postavi, imati potporu', kaže Rimac za tportal.

Međutim u nekim se medijima spominjala i eventualna kandidatura Tomislava Karamarka, bivšeg predsjednika stranke koji se nedavno pojavio i na obljetnici smrti Franje Tuđmana.

'Karamarko nema šanse u ovakvom HDZ-u. Obljetnica smrti Franje Tuđmana nešto je drugo, tamo se pojavljuje velik broj ljudi i normalno je da se spoje različite generacije upravitelja samog HDZ-a. Međutim dio, i to ne mali, onih koji su bili s Karamarkom na vlasti ili su bili pri vlasti napustio je HDZ i priklonio se Domovinskom pokretu ili nekim drugim opcijama. Mislim da Karamarko sada nema uvjerljivu bazu u HDZ-u', poručuje Rimac.

Dojam je da su Plenković i njemu skloni stranački ljudi posve marginalizirali oponente, a da frakcije, koje su obilježile vladavine bivših HDZ-ovih predsjednika, gotovo više ne postoje.

'Obično se u ovako velikim strankama uvijek događaju neki frakcijski elementi i frakcijske nesuglasice, a one ne moraju nužno značiti i propast stranke. HDZ je imao svojih centrističkih i krajnjih desnih frakcija i sam je lutao u svom pozicioniranju, od Karamarka, koji je bio pobornik ekstremno desne struje, do Plenkovića, koji u ovom pogledu nastoji slijediti Sanaderovu logiku centrističkog postavljanja. Načelno, u HDZ-u je uvijek mirno kada imaju vlast i kada širok krug participira na različitim nivoima vlasti. Međutim u situacijama u kojima postoji opasnost da se izgubi vlast postoje jači i glasni sukobi', kaže Rimac.

A HDZ je sada već pobjednik u nizu izbornih ciklusa na državnoj razini, dok je sam Plenković nedavno postao najdugovječniji premijer.

'Što se tiče sadašnjeg trenutka, Plenković je pasivizirao ne samo oporbu u HDZ-u, nego općenito oporbu u državi svojim stilom ponašanja i svojom retorikom koja ne dopušta dijalog, a i svojim upravljanjem saborskom većinom. Ne očekujem da bi išta moglo narušiti njegov autoritet osim birača na izborima ili eventualne ozbiljne optužnice europskih istražnih ureda', zaključuje Rimac.