Plenković i Mimica slažu se da će Europska unija iznaći rješenja za stabiliziranje eurozone, pa goruća kriza ne dovodi u pitanje vitalne prednosti ulaska Hrvatske u EU.

Objašnjavajući građanima imperative ulaska Hrvatske u EU – u jeku krize i napetosti između Londona, Berlina i Pariza – Plenković navodi da se intenzivno radi na amandmanima temeljnih ugovora koji će omogućiti stabilnost eurozone, a hrvatski građani ‘dobit će jako puno’ ulaskom u EU. Mimica tvrdi da kriza nije uzdrmala temelje EU-a, naglašavajući da je kriza posljedica ‘pohlepe financijskog sektora’. To je, međutim, problem koji će se riješiti, a članstvo u EU zadržava sve sinergijske prednosti poput dugoročne političke stabilnosti, gospodarske konkurentnosti i društvene uređenosti – vladavine prava i unutarnjeg reda koje donosi samo članstvo.

Apsolutna vjera u referendumsko 'DA'

I Mimica i Plenković uvjereni su da će građani na referendumu potvrditi članstvo Hrvatske u EU te nemaju spremne scenarije za slučaj da tako ne bude. Plenković ističe da je Vlada senzibilizirala hrvatsku javnost i navodi današnje rezultate istraživanja agencije Ipsos Puls prema kojima bi na referendum danas izašlo 84 posto birača, od kojih bi 61 posto bio ‘za’. Potpora EU godinama je stabilna, a pala je samo nakon presude generalima u Haagu, istaknuo je Plenković.

Mimica primjećuje da je izborna kampanja u posljednjih mjesec-dva odmakla fokus političkog dijaloga s kampanje za referendum, što nije dobro. Do referenduma će vjerojatno doći sredinom veljače, najavljuje Mimica, pa će biti nešto vremena nakon izbora za pojačane aktivnosti, s više dijaloga i razgovora o tome ‘zašto članstvo u EU-u nije jedina, nego najbolja alternativa za Hrvatsku’.

Na ponovljeno pitanje o hipotetskom neuspjehu referenduma, koje je poslao gledatelj tportala za vrijeme sučeljavanja, Mimica je ponovio da Kukuriku koalicija nema alternativni scenarij i da ustavnim rješenjem postoji mogućnost da se referendum ponovi nakon godinu dana. 'Ali o tome sada ne razmišljamo’, dodao je Mimica, pozivajući građane da odgovorno razmisle, što će dovesti do potpore članstvu.

Sudbina Zakona o ništetnosti

Iduće pitanje - što će Kukuriku koalicija učiniti s optužnicama za ratne zločine koje stižu iz Srbije i hoće li ukinuti Zakon o ništetnosti? – Mimica drži izuzetno važnim područjem za stabilizaciju odnosa u regiji. On ističe da nije prihvatljivo jednostrano proširivanje nadležnosti jurisdikcije Srbije za zločine počinjene u Hrvatskoj, no obustava takve prakse nastojat će se riješiti bilateralnim sporazumom, a ne jednostranim Zakonom o ništetnosti koji ‘ne rješava probleme i neće biti dio pravnog sustava’.

Plenković, međutim, smatra da je apsurdna situacija u kojoj se u pitanje dovodi hrvatski Zakon o ništetnosti, dok ‘malo tko govori o zakonu u Srbiji koji je proširio jurisdikciju na Hrvatsku’. Zamislite, poručio je Plenković čitateljima tportala, kako bi reagirala Francuska da je Njemačka 20 godina nakon Drugog svjetskog rata proširila jurisdikciju za ratne zločine na Francusku. ‘Izvor problema je zakon iz Srbije, a Hrvatska je poslala snažnu poruku da on ne dolazi u obzir’, zaključio je Plenković.

Ured predsjednika vs. Banski dvori

Na pitanje o (ne)usklađenosti Ureda predsjednika i Banskih dvora po pitanju vanjske politike u regiji, Plenković odgovara da po pitanju glavnih vanjskopolitičkih odrednica vlada ‘velika podudarnost’ politike predsjednika i vlade. Stvar je, tumači Plenković, u tome da se kroz medijsko praćenje susreta predsjednika Tadića i Josipovića stječe dojam da je bilo više tih kontakata, no intenzitet suradnje različitih komisija Beograda i Zagreba u posljednjih nekoliko mjeseci također je ‘vrlo snažan’. Osim toga, Hrvatska vlada svoju politiku europeizacije regije provodi vrlo snažno, pomažući ostalim zemljama ‘da slijede primjer Hrvatske koja je ostvarila zavidan uspjeh’.

Mimica pak primjećuje da je Josipović ‘očito imao inicijativu u pokretanju procesa doobrosusjedskih odnosa’, a iako su Vlada i MVPEI u početku sudjelovali u takvoj politici, ‘predizborno vrijeme nažalost je razdvojilo te pravce’ pa je došlo do ‘nekih pogrešnih poteza’ između Zagreba i Beograda. U svakom slučaju, Kukuriku koalicija želi da ‘politika dobrosusjedstva ne bude kampanjska i vezana za izbore, već kontinuirana’.

Predizborna napredovanja u službi

Što Mimica i Plenković misle o prijedlogu Vesne Pusić da se mandati veleposlanika vežu za mandate vlada, tj. da nakon dolaska svake nove vlade svi veleposlanici podnose ostavke i prepuštaju odluke novoj vladi?

HDZ-ov državni tajnik 'apsolutno se ne slaže s tim pristupom' jer 'nije na crti profesionalizacije'. Na potpitanje smatra li da je profesionalno ponašanje ministra koji uoči izbora unapređuje 160 ljudi, Plenković odgovara da je 'normalno da ljudi napreduju' i da tu nema 'nikakvog neuobičajenog ponašanja'. Mimica pak ne otklanja pravo ministra da unaprijeđuje, ali 'preskakanje kategorija nije prihvatljivo, to nije profesionalni pristup'. Mimica inače smatra da je profesionalizacija diplomatske službe prve cilj nove vlade, pri čemu je u nekim zemljama koje su od izuzetne važnosti 'potrebno imati političke veleposlanike'.

Plenković pak tvrdi da se pitanje unapređenja bespotrebno politizira: 'Ne znam koja je osoba preskočila rang, mislim da toga nema.'

Mimica je najavio da će Kukuriku koalicija formalno spriječiti sva imenovanja i odluke o napredovanju nakon raspisivanje parlamentarnih izbora.

Vrući krumpir u BiH

Vanjskopolitičke ‘uzdanice’ HDZ-a i Kukuriku koalicije izbjegle su odgovor na pitanje trebaju li Hrvati dobiti vlastitu federalnu jedinicu u BiH. Prema Mimici, Hrvatska se treba zalagati za cjelovitost i teritorijalni suverenitet BiH, kao i za jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, a pitanje trećeg entiteta tek je ‘dio rješenja za koja recepti ne mogu doći iz Zagreba ili Beograda’. Kukuriku koalicija smatra da opstojnost i identitet Hrvata u BiH treba još više poticati određenim programima, a o tome osigurava li samo treći entitet jednakopravnost Hrvata razgovarat će s ‘legitimnim predstavnicima Hrvata u BiH’.

Plenković navodi da se HDZ zalaže da se u BiH dođe do konsenzusa o ustavnoj reformi, a hrvatska Vlada daje Hrvatima u BiH 90 posto svoje razvojne pomoći. ‘Zalažemo se za politiku uključivanja reprezentativnih političkih stranaka u BiH u dijalogu s ostalim političkim akterima u BiH’, rekao je Plenković.

Poboljšanje odnosa s Rusijom

Na pitanje kako će poboljšati odnose s Rusijom, koja Hrvatsku već pomalo doživljava kao neozbiljnog partnera, Mimica odgovara: ‘Bojim smo da smo promašili sve što smo radili s Rusijom’, rekao je Mimica, odgovarajući na pitanje o budućnosti odnosa s Rusijom. Javno iskazivanje prekida odnosa, kaže Mimica, doživljavalo se kao prekid odnosa s komunističkom prošlošću, iako je Rusija već tada bila daleko od komunizma. Rusija je Hrvatskoj služila i kao zalog napretka prema EU: ‘Rusija je prevelika i prejaka da bi je itko prinosio kao žrtvu na oltar svojih interesa’, upozorava Mimica, najavljujući da će Kukuriku koalicija s važnim partnerom Rusijom ostvariti ‘otvoren i čist odnos’.

Usklađivanje stavova oko Palestine

Po pitanju priznanja palestinske države, Hrvatska će nastaviti usklađivati stajališta s politikom Bliskoistočnog kvarteta i Europskom unijom, uzimajući u obzir odnose s palestinskom vlasti, Izraelom i SAD-om, najavio je Plenković. Dakle, ‘protiv smo jednostranih akata koji dovode do napetosti’.

Mimica napominje da nakon više od 60 godina sukoba i tragedija na Bliskom istoku malo tko može biti protiv uspostave samostalne palestinske države. ‘Za nas je pitanje kako najbolje doći do dvije države koje će živjeti u dobrosusjedskim odnosima’, kaže Mimica, dodajući da će Hrvatska nastaviti sudjelovati u raspravama i pokušati utjecati na zajednički stav – zasad ga nema ni među državama članicama EU-a – koji bi osigurao funkcioniranje dvaju država.

Javna diplomacija - prepoznatljivost ili prodavanje magle?

Kako HDZ i Kukuriku koalicija planiraju unaprijediti javnu diplomaciju, tj. ukupnu promidžbu zemlje u svijetu? Za Plenkovića, to je pitanje ‘šire vanjske komunikacijske strategije države, o čemu PR stručnjaci govore kao o brendiranju države’. ‘Riječ je o cjelovitom naporu ne samo diplomacije, već i kulture, turizma, gospodarskih aspekata. Prilično smo toga napravili, Hrvatska je prepoznatljiva zemlja’, rekao je Plenković. Državni tajnik pohvalio je uspjehe sportaša i napore Hrvatske turističke zajednice te najavio da HDZ planira osnivanje odjela MVPEI-ja za vanjsku komunikacijsku strategiju, koji bi u internetskim sadržajima pridonio boljem pozicioniranju države.

Mimica ističe da je javna diplomacija – predstavljanje posebnosti i izvrsnosti zemlje i njezinog identiteta – izuzetno važno za svaku zemlju. ‘Ali, niti možemo niti želimo prodavati robu koju nemamo na zalihi’, slikovito će Mimica. Objasnio je da ako država nema dobro gospodarstvo, sportske uspjehe, kulturne događaje i opću izvrsnost – teško da bilo kakav sustav javne diplomacije može napraviti dobru promidžbu i osigurati prepoznatljivost: ‘Ostvarivanje zacrtanih ciljeva, Kukuriku koalicija dovest će do toga da imamo o čemu govoriti, što pokazati svijetu i biti prepoznati na raznim područjima.’