Andrej Plenković, eurozastupnik iz redova HDZ-a i Europske pučke stranke (EPP), kaže da kada je riječ o bitnim pitanjima koja se tiču nacionalnih interesa, postoje kontakti među hrvatskim eurozastupnicima na neformalnoj razini, bilo na razini odbora ili u okviru nekih drugih tijela gdje nastoje prepoznati kako da zajednički pridonesu onome što smatraju da je u hrvatskom interesu.

'Prema tome, taj dijalog nije formaliziran, on je neformalan, nekad s više uspjeha, nekad s manje. Ali, u svakom slučaju, svatko od nas u okviru svojih političkih grupa nastoji dati svoj doprinos', objasnio nam je Plenković.

Slično govori i eurozastupnik SDP-a i Saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji čak naglašava da postoji formalan dogovor između EPP-a, liberala i socijalista i demokrata u Europskom parlamentu da se podupru napori sadašnje Junckerove komisije. Što bi značilo da su HDZ i SDP na europskoj razini u koaliciji.

'Apsolutno u jednoj vrsti koalicije, podržavajući naše političke razlike i ne slažući se uvijek s onim što nam predlaže komisija', naglašava Picula.

Eurozastupnik je naveo primjer kako je prošle godine rezolucija o BiH zbližila njega, Davora Ivu Stiera (HDZ/EPP) i tadašnjeg eurozastupnika laburista Nikolu Vuljanića, koji su skupa pomogli da neka od predloženih rješenja, amandmani na tu rezoluciju koji su im bili strašno važni, prođu.

'Suradnja se nastavila i u ovom mandatu. I tu uvijek povlačim pitanje ako mogu Nijemci kojih ovdje ima najviše, a sigurno se politički baš ne vole međusobno, ali kad je u pitanju njemačka autoindustrija, svi se poslože kao jedan. Prema tome, ima ovdje tema koje će povezati i HDZ-ovce i SDP-ovce, liberale i Davora Škrleca iz OraH-a. Ali to ovisi o temi', poručuje Picula.

Dubravka Šuica (HDZ/EPP) naglašava da zastupnici funkcioniraju po političkim obiteljima, međutim, ne mogu i ne zaboravljaju da su iz Hrvatske. 'Pogotovo što smo mala zemlja i delegacija od svega 11 zastupnika. Vrlo često susrećemo se neformalno na putovanjima, i u parlamentu, i na kavama i kad je bitno pitanje za Hrvatsku, konkretno BiH sada, što je ekskluzivno hrvatsko vanjskopolitičko pitanje, dogovaramo se i pokušavamo imati zajednička stajališta jer ne možemo se na tim temama dijeliti', objasnila je Šuica.

Dakle, ima nekih tema kao što je bilo uvođenje viza trećim zemljama, gdje surađuju i čak i osobno imaju dobre kontakte, što nije samo stvar stranaka, nego su se poklopili uvjeti da su u dobrim relacijama.

Zanimljivo je da su se upravo zbog tih dobrih relacija Picula i Stier našli u nemilosti stranačkih vođa pred prošle izbore za Europski parlament, a neslužbeno se pričalo da im je čak zabranjena suradnja.

Stier o spomenutoj temi nerado priča. Kaže da je riječ o jednoj razini političkog dijaloga i kulture koja se njeguje u Europskom parlamentu i smatra da je važno da djeluje i kod nas. Objašnjava da se obim suradnje s Piculom smanjio jer više nije u vanjskopolitičkom odboru EP-a, ali kolege iz redova HDZ-a koji su ga tamo zamijenili, nastavljaju s jednom dobrom suradnjom.

'Mislim da su važni rezultati i da su ti rezultati dobri, a ovo što je bilo je prošlo. Bitno je da je jedna razina dijaloga uspostavljena, razina koja je postala pravilo i koje se pridržavaju i drugi zastupnici i to je normalan način funkcioniranja ove kuće', kazao nam je Stier.

S druge strane, Picula smatra da u Hrvatskoj treba puno više konsenzusa i dogovora o stvarima koje su zajedničke i koje će donijeti boljitak građanima. 'O toj suradnji o kojoj se doista pričalo najbolje su rekli građani na izborima', naglasio je Picula, a kao što je poznato, obojica su ušla u Europski parlament iako su ih stranačke vrhuške smjestile niže na izborne liste nego su, po mišljenju mnogih, objektivno zaslužili.