Ako se pita SDP, najveći promašaj ove Vlade je donošenje ovakve energetske strategije u listopadu 2009. godine, koja samo ojačava hrvatsku ovisnost o inozemnoj energiji. No i sama strategija samo je nastavak Vladine politike i programa koji jasno definira da će se do 2011. 'nastaviti sigurna dobava energije za povećani industrijski razvoj, i to povećanjem dobavnih pravaca.'

'U strategiji se po prvi put ubacuje atomska energija i tamo je jasno naznačeno da je naša budućnost u atomskoj energiji. Atomska energija znači: sva uvozna tehnologija, uvozno znanje, uvozna pamet, čak i uvozni građevinari. Ova strategija je rekla 'ne' za realni sektor, nema budućnosti i nema poslova jer ćemo se okrenuti atomskoj energiji. I tog trenutka kad je ona donesena više se o projektima u energetici nije razmišljalo', kazao je SDP-ov Slavko Linić

Pod realnim sektorom Linić je mislio na građevinare i elektroindustriju koji su već oštećeni zbog činjenice da se programom Vlade u području energetike predviđaju samo dobavni pravci, ali ne i preveliko ulaganje u vlastitu proizvodnju. Doduše, istim Vladinim program predviđen je završetak izgradnje jedne hidroelektrane i to se odnosi na hidroelektranu Lešće koja se, kako kaže Linić, gradila tri puta duže nego je predviđeno.

SDP bi, s druge strane, u Hrvatskoj otvorio čak četiri gradilišta te pokrenuo izgradnju vlastitih izvora energije poput hidroelektrana te termoelektrana na ugljen i plin, čime bi se zaposlile domaće tvrtke iz realnog sektora i stvorio velik broj zaposlenih.

'U Hrvatskoj ima tvrtki koje imaju kapitala i voljne su ući u investicije, ali je prepreka HEP koji ima ogromnih otpora i prema alternativnim izvorima, ali i domaćim investitorima', kazao je Linić, poručivši da nam ne treba atomska energija, nego da se trebamo okrenuti obnovljivim izvorima energije.

No i po tom pitanju neće nam biti lako, na što je ukazala SDP-ova Mirela Holy. Hrvatska, naime, još uvijek nema poseban Zakon o obnovljivim izvorima energije, nego je to područje regulirano nizom drugim zakona (Zakon o energiji, Zakon o tržištu električnom energijom, Zakon o tržištu prirodnim plinom, Zakon o toplinskoj energiji) i podzakonskih propisa, čime se zapravo, tvrdi SDP-ovka, obnovljivi izvori energije ne stimuliraju već otežavaju.

'Nužno je osmisliti takav zakon da se daje financijska potpora novim tehnologijama jer sve obaveze koje imamo prema Europskoj uniji možemo realizirati na ovakav ili onakav način. Oni nam govore što moramo realizirati, ali ne i način na koji to moramo realizirati. To možemo napraviti u korist Hrvatske ukoliko pametno provodimo taj proces i kroz realizaciju obnovljivih izvora energije radimo na podizanju našeg gospodarstva, što će s vremenom dovesti do toga da više nećemo morati braniti cijenu struje kao instrument socijalne politike. Kroz obnovljive izvore energije moguće je proizvesti i dodatno zapošljavanje i time bi se premostio jaz koji bi se dogodio liberalizacijom tržišta energije', kazala je Holy, dodavši da tako više ne bismo uvozom stranih tehnologija doprinosili razvoju tuđih gospodarstava, nego bismo razvijali svoje.

Hrvatska, naravno, ima obnovljivih izvora energije, no neki od njih su posve neracionalni, poput elektrane na biomasu u Koprivnici gdje uopće nema izvora biomase (drvna građa i slično).

S obzirom da se, kako kažu u SDP-u, aktualna vlast usredotočila na uvoz energije, Holy se poslužila riječima stranačkog kolege Zvonimira Mršića kako bi opisala razliku između HDZ-a i SDP-a.

'HDZ je kao ventilator, a SDP kao vjetroturbina. Ventilator troši energiju, i to HDZ-ov ventilator troši trećinu energije koja je dobivena stalno novim zaduživanjem, a naša energetska politika poput vjetroturbine proizvodi jednu novu i drugačiju vrijednost i novi poticaj razvoju politike', zaključila je Holy