Na državnoj razini Vlada je odlučila za šest posto srezati plaće javnih i državnih službi, pa će njihove plaće još više zaostajati u odnosu na primanja lokalnih službenika, ali vladajući HDZ zasad neće isto postupiti i u jedinicama lokalne samouprave u kojima drži vlast
Vlada nema utjecaj na plaće lokalnih službenika, pa ih tako ne može ni srezati, a HDZ zasad nije donio odluku po kojoj bi smanjenje plaća lokalnih službenika bilo obvezna mjera štednje u gradovima i općinama u kojima je HDZ na vlasti. U toj stranci kažu da su svojim županima, gradonačelnicima i načelnicima dali preporuku da i oni na lokalnoj razini provode mjere štednje, ali da se središnja vlast ne može miješati u poslove lokalne vlasti, piše Novi list
Ipak, nekoliko sugovornika iz HDZ-a ističe da će stranka morati raspravljati i o takvom potezu, s obzirom da će se smanjenjem plaća na državnoj razini stvoriti još veća razlika između plaća lokalnih i državnih službenika. Postizanje kakve-takve ravnoteže moguće je, svjesni su u HDZ-u, jedino rezanjem plaća na lokalnoj razini.
Odbacuju mogućnost da se o tome ne žele očitovati pred lokalne izbore te ističu da bi puno veći problem od negodovanja lokalnih službenika bila činjenica da se ni dva mjeseca prije lokalnih izbora, koji će donijeti novu vlast, mijenja politika plaća.Tako su lokalne vlasti same odlučivale o tome što će biti s plaćama, pa su primjerice Dubrovnik i Split, gradovi u kojima HDZ ima gradonačelnike, odlučili još krajem prošle godine zamrznuti plaće.
S druge strane, Rijeka se nije odlučila na takav potez, a u Požegi se osnovica plaće i dalje usklađuje s prosječnom plaćom u zemlji, što znači da je rasla i da će nakon zamrzavanja plaća na državnoj razini biti još veće od plaće primjerice službenika u Ministarstvu financija.
Jedina dosad napravljena analiza odnosa plaća u državnoj i lokalnoj upravi, koju je naručio Ured za državnu upravu početkom 2008. godine i na čiju se anketu odazvalo tek 35 posto lokalnih vlasti, pokazala je da su tada plaće službenika u lokalnoj i područnoj samoupravi bile i do 60 posto veće od plaća za slična radna mjesta u državnoj upravi. Takav je odnos vjerojatno zadržan i do danas. Plaće županijskih pročelnika bile su nešto niže od ministarskih, a velik je broj gradonačelnika zarađivao više od samog premijera i predsjednika države.
Broj zaposlenih u lokalnoj upravi nema nikakve veze s brojem stanovnika u nekoj jedinici, pa tako ni s opsegom posla koji moraju obaviti. Kao i kad su u pitanju dužnosničke plaće, i službenici su najbolje bili plaćeni u županijskim administracijama, pa u gradovima, a najlošije u općinama.
Uspoređujući plaće jedinica lokalne i regionalne samouprave s onima u nekoliko europskih zemlja, Austrijom, Mađarskom, Finskom i Slovenijom, pokazalo se da u Hrvatskoj postoji puno veća razlika u visini plaća između pojedinih lokalnih jedinica nego u tim zemljama, ali i to da od svih zaposlenih u Hrvatskoj jedino lokalni službenici i namještenici imaju plaće koje se mogu mjeriti s plaćama njihovih kolega u susjednoj Sloveniji
Analiza Ureda za državnu upravu pokazala je da župani koji su uključeni u analizu imaju plaće veće od onih u Vladi, jer su dobivali od 20 do 30 tisuća kuna, a njihova primanja nisu imala nikave veze s razvijenošću ili veličinom županije. Tako je primjerice u 2007. godini istarski župan primao 30 posto manju plaću od plaće sisačko-moslavačkog župana, iako Istarska županija ima 80 posto veći BDP od onog u Sisačko-moslavačkoj.
Državni službenik koji ima plaću četiri tisuće kuna za isti posao na lokalnoj razini može dobiti 6,4 tisuće kuna, pokazala je analiza Ureda za državnu upravu. Za razliku od plaća državnih službenika koje su znatno niže od plaća u privatnom sektoru, na lokalnoj razini službeničke su plaće gotovo jednake onima koje dobivaju zaposleni u privatnom sektoru.
