Nakon referenduma u Fužinama, neslavno je prošao i dubrovački referendum o projektu golfa na Srđu. I u jednom i drugom slučaju razlog je bio nedovoljan odaziv birača, odnosno ni Fužine ni Dubrovnik na referendum nisu uspjeli izvući više od 50 posto građana, kako to propisuje Zakon o referendumu. Iako je zbog ovakvog kvoruma sudjelovanja bilo zamjerki, vladajući zasad ne spominju izmjene kojima bi se uvjet od više od 50 posto izlaznosti ukinuo
'Mi razmatramo izmjene u smislu tehničkog provođenja referenduma, ali o odredbama o valjanosti lokalnog referenduma provest će se šira rasprava i vidjeti kakvi su stavovi političkih snaga u Saboru. Što se tiče tehničkih izmjena zakona, one će se odnositi na predreferendumsku kampanju, izbornu šutnju koja nije propisana u slučaju referenduma i sl.', kazao je ministar uprave Arsen Bauk za tportal.
Nakon neuspjeha referenduma u Dubrovniku, u pojedinim medijima pojavile su se Baukove izjave dane tportalu u kojima obećava izmjene Zakona o referendumu. Kako danas pojašnjava, one su se odnosile na referendum vezan uz opoziv načelnika ili gradonačelnika, a ta materija riješena je izmjenama Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.
Upitan kada bi se u proceduri mogle naći izmjene Zakona o referendumu, Bauk ih je najavio za jesen, s obzirom na to da prije toga na saborsku raspravu moraju i neki drugi zakoni Ministarstva uprave, poput Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
No, ako se pita ustavne stručnjake, ali i udruge koje se bave izbornim zakonodavstvom, Zakon o referendumu ipak bi trebao proći puno više promjena. Prije svega, postojeći Zakon o referendumu treba uskladiti s Ustavom, kaže za tportal profesor ustavnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Robert Podolnjak.
'Zakon je trebao biti usklađen s Ustavom prije dvije godine. Nakon izmjena Ustava, donesen je i ustavni zakon prema kojem se Zakon o referendumu morao uskladiti u roku od šest mjeseci. Ni vlada Jadranke Kosor ni vlada Zorana Milanovića nisu uskladile Zakon o referendumu. Trenutačno nitko ne može natjerati Sabor da uskladi taj zakon', kaže Podolnjak.
Podsjeća pritom i na to da se neusklađenost zakona s Ustavom spominjala i prošle godine kada je Ustavni sud odlučivao o ustavnosti referenduma za EU. Tada je Ustavni sud samo konstatirao da zakon nije usklađen, no nije 'naredio Saboru' da to napravi.
Podolnjak je uvjeren da Zakon o referendumu dosad namjerno nije bio mijenjan. 'Zakon o referendumu bio je vezan uz Zakon o lokalnoj samoupravi, i to vezano uz referendum o opozivu gradonačelnika. Tijekom 2011. i 2012. nitko nije išao na opoziv gradonačelnika i ni SDP-u ni HDZ-u nije bilo u interesu promijeniti zakon', kaže Podolnjak, uvjeren da će stranka na vlasti Zakon morati promijeniti 'kada nagazi na minu', kao što je Kosoričina vlada s referendumom o Zakonu o radu.
Među najglasnijima oko izmjena Zakon o referendumu je i GONG, čiji izvršni direktor Dragan Zelić smatra da se treba ići na posve novu koncepciju, a ne samo u tehničke izmjene kako bi se građanima olakšalo pokretanje referenduma.
'Pravni okvir koji regulira organiziranje i provođenje referenduma u Hrvatskoj predstavlja gotovo nepremostivu prepreku za građansko pokretanje bilo kakvog referenduma jer građani moraju u roku od 15 dana prikupiti minimalno 10 posto potpisa birača od ukupnog broja birača u Hrvatskoj. Vremenski rok i broj potpisa predstavlja prepreku za pokretanje inicijative za raspisivanje referenduma. Osim toga, pravni okvir je nekonzistentan po pitanju pravila koja vrijede za državni i lokalni referendum, pa je tako trenutačno u Hrvatskoj teže pokrenuti lokalni nego državni referendum. Dodatno, odluka na referendumu, i ukoliko ga građani pokrenu, vrijedi samo godinu dana. Stoga treba osigurati da se odluka donesena na referendumu (posebno kada je isti pokrenut građanskom inicijativom) može promijeniti samo na referendumu ili najranije po isteku dvije godine od dana održavanja referenduma', rekao je Zelić za tportal.
Iako se, primjerice, uvjet od 50 posto izlaznosti spominje samo u Zakonu o referendumu, neki dijelovi koji se tiču referenduma, a koji se, prema GONG-u trebaju također promijeniti, zahtijevali bi ustavne promjene.
'Nova pravila trebala bi ići u smjeru toga da građanske inicijative lakše pokreću državni referendum, uz, primjerice, uvjet prikupljanja pet posto potpisa birača, prikupljenih u roku od 30 dana, što bi bilo slično uvjetima u drugim europskim zemljama. Istovremeno, međutim, važno je propisati pitanja o kojima se ne može odlučivati na referendumu, kako bi se zaštitile temeljne vrijednosti demokratskog poretka. U tom smislu bilo bi potrebno razmotriti da se pitanja poput ljudskih prava i poreznih davanja ne mogu postavljati kao referendumsko pitanje', zaključio je Zelić.
