Vidljive su neke promjene trendova - ali vodeće tri stranke zadržale su svoje pozicije.

Da su sada izbori građani bi ponovno najčešće birali vladajuću stranku. HDZ, uz blagi pad u odnosu na studeni, bira najviše ispitanika: nešto više od 27 posto građana. SDP je daleko iza, ali zadržao je drugu poziciju s nešto više od 16 posto, Možemo! je treća opcija s 14,2 posto iako i drugi mjesec zaredom vladajuća opciju u Zagrebu bilježi pad rejtinga, bili na 15,9 posto u studenom.

U istom razdoblju Most bilježi blagi rast, doduše u okviru statističke pogreške. Nakon najave referenduma i početka prikupljanja potrebnih potpisa, ta je opcija prvi izbor za 8,5 posto birača (8,0 posto u studenom). Domovinski pokret nakon fijaska ovoga ljeta ima novo vodstvo, novog predsjednika - ali rejting im je i dalje isti - imaju gotovo 5 posto potpore. Svi su ostali daleko.

Predsjedniku Milanoviću su svađe s mnogima, najviše sa Vladom, počele su štetiti. Građani ga i dalje najčešće biraju za najpozitivnijeg političara, stav je to gotovo petine ispitanika, no rejting mu u odnosu na studeni pada za gotovo 4 postotna boda. U prosinac ima 19,8 posto potpore dok je u studenom ima 23,7 posto.

Istodobno iako je zadržao drugu poziciju, rejting pada i premijeru. Andreja Plenkovića kao najpozitivca u prosincu bira više od 15 posto ispitanika dok ga je u studenom biralo 16,9 posto ispitanika. Vodeći, posvađani dvojac koja bi u teoriji, po Ustavu, trebao surađivati, a ni ne komuniciraju, i dalje je na vrhu ljestvice. Svi ostali daleko su od dvojice predsjednika; uz blagi rast treći je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 6,1 posto (studeni 5,3 posto).

Marije Selak Raspudić je ušla u top deset najpopularnijih političara dok rast rejtinga bilježi i Sandra Benčić. Da nitko nije najpozitivac poručuje više od 27 posto građana!

Predsjednički dvojac na vrhu je ljestvice i najnegativaca, ali obrnutim redoslijedom. Premijer završava godinu kao najnegativniji političar (26,1 posto). To je stav više od četvrtine ispitanika iako mu je negativan doživljaj pao za gotovo 4 postotna boda. Sličan je rast negativnog doživljaja predsjednika Milanovića. Da je on najnegativac misli nešto više od 22 posto građana. Nakon njih dugo nitko, a prvi idući je Zlatko Hasanbegović s 3,2 posto.

Prosječne ocjene i Uredu predsjednika i Vladi i Hrvatskom saboru u prosincu su pale. Pantovčak je zadržao trojku, ali sa slabijim prosjekom (prosinac 2,95 - studeni 3,01). Prosjek je pao i Banskim dvorima (prosinac 2,32 - studeni 2,42) i parlamentu (prosinac 2,12 - studeni 2,15), no ostali su na dovoljan - dva.

Mjesec iza nas obilježili su pandemija, obvezne COVID potvrde u javnim i državnim institucijama, uhićenje bivše ministrice Žalac, dolazak francuskog predsjednika Macrona i kupnja aviona, a ocjena smjera kretanja države je najlošija u zadnjih godinu dana. Više od 73 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (u studenom ih je to smatralo 72,1 posto), dok tek 16 posto birača smjer kretanja države u godini na izmaku ocjenjuje - dobrim (17,0 posto u studenom).

NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. prosinca 2021. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.