Vlada ne otvara izvore financiranja malim, srednjim i mikro poduzetnicima, vidimo samo povremena marketinška predstavljanja natječaja, ustvrdila je Maletić u izjavi novinarima u središnjci HDZ-a.

Kao primjer navela je dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Poduzetnički impuls za mjeru 'Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije', ističući da je riječ o svega 8,3 milijuna kuna za srednje i male poduzetnike, dok istovremeno na natječaj vrijedan 150 milijuna eura, raspisan u travnju, ima vrlo mali broj prijava.

'To pokazuje da Vlada ne zna na koji način otvoriti izvore finaciranja poduzetnicima i približiti im se', kaže Maletić.

U natječaju iz travnja, navodi ona, mikro, mali i srednji poduzetnici dobivaju potporu u visini od 35 do 45 posto sredstva potrebnih za projekt, a minimalna potpora je 500.000 kuna, što znači da poduzetnik mora osigurati 600.000 kuna.

Umjesto pomoći da dođu do tih sredstava, navodi eurozastupnica, Vlada poduzetnicima stvara birokratske prepreke, pa tako od onih koji imaju potrebnih 600.000 kuna traži da taj novac zamrznu na svom računu do potpisivanja ugovora.

'Koji mali, srednji ili mikro poduzetnik može u ovom trenutku zamrznuti 600.000 kuna samo zato jer je prijavio jedan projekt za koji je upitno kad će biti odobren i hoće li dobiti izvore financiranja', poručuje Maletić. Dodala je da se Vlada nije pobrinula ni za one koji nemaju 600.000 kuna kako bi mogli doći do tih novaca preko banaka i povoljnijih kreditnih izvora financiranja.

Stoga su poduzetnici u Hrvatskoj kontinuirano u nepovoljnijem položaju u odnosu na poduzetnike u drugim državama članicama EU-a, a Vlada ne shvaća poruku koju im šalju HDZ i Bruxelles, koji u svojim kvartalnim prognozama jasno poručuje Hrvatskoj da otvori izvore financiranja malim i srednjim poduzetnicima.

'Hrvatska je po razvijenosti treća odozdo, iza nas su samo Bugarska i Rumunjska, koje imaju tendenciju da nas prestignu, a ne želimo Hrvatsku koja će biti na dnu EU-ove ljestvice', rekla je.

Novinare je zanimalo kako tumači podatke Fine po kojima je krajem lipnja u odnosu na svibanj u blokadi bilo oko 2.500 građana manje, ali je iznos duga porastao za oko 300 milijuna kuna.

Dug je veći zbog kamata i ulaska novih građana s većim dugovima u blokadu, rekla je Maletić i ocijenila kako ti podaci pokazuju da Vlada nema konkretnih, sustavnih mjera za rješavanje problema blokiranih građana.

HDZ s udrugom 'Blokirani' radi na rješavanju tog problema, a jedna od mjera bit će ograničavanje rasta duga kroz ograničavanje rasta kamata na dug.